Papina misa u Brindisiju

Neka stanovnici grada Brindisija budu znak i oruđe Kristove samilosti i milosrđa – poruka je koju je papa Benedikt XVI. uputio iz luke toga talijanskog grada, tijekom euharistijskoga slavlja koje je predvodio u okviru svojega desetog pastoralnog putovanja u Italiji. To nije pijetizam, nego solidarnost. Nije asistencija, nego uzajamno sudjelovanje. To je samilost u kršćanskome stilu, koja otvara za istinsku nadu u budućnost jer je utemeljena u Bogu. Takva samilost – prema riječima Svetoga Oca – treba obilježavati i Crkvu i društvo. Luka u Brindisiju danas se pretvorila u Trg svetoga Petra na moru, sa 70.000 ljudi koji su željno očekivali Papin dolazak. Brojni su bili mladi, koji su pozorno saslušali poziv da se, poput apostolâ, osjećaju misionarima na vlastitoj zemlji.
Kršćanska samilost prihvaća, ne nameće se, jer je tako činio Isus u svojemu prepoznatljivom stilu, stilu Evanđelja sastavljenome od poniznih i umjerenih djela, ali koja – kako je istaknuo Sveti Otac – sadrže ogromnu obnoviteljsku snagu. Crkva je pozvana, u tom istom stilu, biti sveta i misionarska – naglasio je Papa. Što se toga tiče, korisno je razmisliti o tome kako dvanaestorica apostola nisu bili savršeni ljudi, izabrani zbog svoje moralne i religijske besprijekornosti. Zacijelo su bili vjernici puni zanosa i revnosti, ali obilježeni svojim ljudskim, ponekad i ozbiljnim, ograničenjima. Isus ih, dakle, nije pozvao zbog toga što su već bili sveti, nego kako bi to postali. Kao i mi. Kao svi kršćani – rekao je Sveti Otac te dodao da je Crkva zajednica grješnika koji vjeruju u Božju ljubav i dopuštaju da ih On preoblikuje, te tako postaju sveti. Pozvavši potom vjernike da i oni budu znakovi Kristove samilosti i milosrđa, Papa je napomenuo kako je Duh koji je djelovao u Kristu i u dvanaestorici apostola, isti onaj koji djeluje i u njima, i koji im omogućuje da u svojemu narodu, na tom teritoriju, ostvaruju znakove Kraljevstva ljubavi, pravednosti i mira koje dolazi, štoviše, koje je već u svijetu.
Tijekom podnevnoga nagovora održanoga odmah poslije Svete Mise, Papa je upozorio na ravnodušnost zbog koje države ponekad ne mogu spriječiti sukobe ili potražiti odgovarajuće diplomatske putove kako bi ih riješili. Nagovor je Sveti Otac završio zazivajući Mariju kao „luku spasenja za svakoga čovjeka i za cijelo čovječanstvo“. Neka njezina majčinska zaštita uvijek brani vaš grad i pokrajinu, Italiju, Europu i cijeli svijet, od oluja koje prijete vjeri i istinskim vrednotama. Neka dopusti mladim naraštajima da krenu na pučinu bez straha, kako bi se uz kršćansku nadu suočili s putovanjem života. Marijo, luko spasenja, moli za nas! – tim je zazivom Sveti Otac završio podnevni nagovor.
Prije jutrošnje mise, Papa se u biskupskoj kapeli u Brindisiju susreo s benediktinkama i karmelićankama, klauzurnim sestrama koje žive na području biskupije. Osvrnuvši se na susret sa Svetim Ocem u razgovoru za naš radio sestra Daniejela De Nitto, poglavarica karmelićanki, rekla je kako je Papi poklonila oltarno ruho, rukotvorinu njezinih susestara, želimo da ga Papa zadrži kao uspomenu, a Papi naročito poklanjamo svoju ljubav i svoju trajnu molitvu – istaknula je sestra Danijela i dodala kako od srca zahvaljuju Benediktu XVI. što veoma puno skrbi o sestrama u klauzuri.
Na novinarovu primjedbu kako današnji svijet ne shvaća njihov način života, rekla je kako je za njih bilo veliko ohrabrenje kada je Ivan Pavao II. u Vatikanu otvorio samostan za zatvorene redovnice. To je bio jasan znak u trenutku velike pometnje o životu u klauzuri. Mi znamo koliko je Ivan Pavao II. cijenio život redovnica u klauzuri, a Benedikt XVI. neumorno upozorava na njegovu vrednotu – zaključila je poglavarica karmelićanki.