Vojnik kršćanin je graditelj mira i solidarnosti. On je pozvan ne samo sprječavati
i nastojati prekinuti sukobe, nego i doprinijeti pomirenju i izgradnji poretka utemeljenoga
na istini, pravednosti, ljubavi i slobodi – istaknuo je kardinal Renato Martino, predsjednik
Papinskoga vijeća za pravdu i mir, govoreći 10. lipnja na tečaju za vojne kapelane
održanome u Itaici, u Brazilu. Tečaj je organizirao brazilski Vojni ordinarijat u
svrhu razmatranja temâ o crkvenoj dimenziji i pastoralnome zalaganju partikularnih
Crkvi koje – prema Kanonskome pravu – čine sami ordinarijati. Kako stoji u biskupijskome
priopćenju, nakon što je govorio o djelovanju vojnih ordinarijata u poticanju, nadahnuću
i usmjeravanju duhovne asistencije za vojnike, kardinal je napomenuo kako je pravila
mira Stvoritelj upisao u um i srce ljudske osobe, i ona mogu pobijediti svaku nerazumnu
sklonost ratu. Mir je moguć ako se ljudi uzajamno priznaju kao nositelji neotuđivih
prava povezanih s njihovom izvornom naravi. Vojnike, sve više zauzete u humanitarnim
operacijama i mirovnim misijama, danas se smatra službenicima sigurnosti i slobode.
Upravo je zbog toga – prema kardinalovim riječima - vrlo važna njihova evangelizacija
i kateheza u okviru vojnoga pastorala usmjerenoga na promicanje ljubavi (posebice
tijekom oružanih sukoba), zatim dostojanstva osobe, jedinstva ljudske obitelji i mira.
Kardinal je između ostaloga naglasio potrebu poučavanja vojnika Međunarodnomu humanitarnom
pravu koje ističe ljudsko dostojanstvo i solidarnost među sukobljenim stranama, te
ublažava nečovječnost u ratu. Upravo je zbog toga Papinsko vijeće za pravdu i mir
organiziralo dva međunarodna tečaja o humanitarnome pravu za katoličke vojne kapelane
– 2003. i ove godine. U vidiku međunarodne konferencije o Afganistanu,
koja će se održati 12. lipnja u Francuskoj, Caritas Intenationalis je uputio apel
kako bi borba protiv siromaštva i za socijalnu pravednost postale prioriteti međunarodne
zajednice. Spomenuta organizacija, naime, upozorava kako pomoć namijenjena pučanstvu
ne stiže na odredište zbog uspostavljanja novih državnih institucija. Kako izvješćuje
agencija Sir, brojni fondovi koji idu putem Vlade, zaustavljaju se u Kabulu, a veliki
iznosi međunarodne pomoći završavaju u korist korporacija ili kod skupih stranih savjetnika.
Osim toga, donatori obvezuju pomoć tako da određeni postotak treba namijeniti za uvoz
posla i materijala, i to vrlo često prema njihovim zemljama.