Sv. Josip zaštitnik domovine

Povijesno je poznato da su se naši preci našli u bezizglednoj situaciji u vrijeme obrane od Turaka i tada zazvali Sv. Josipa u pomoć. Hrvatski je sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. g. proglasio Sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. U protokolu Hrvatskog sabora iz tog vremena nalazi se na latinskom zapisano: „Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran“.
Nakon sloma hrvatskog proljeća 1971. hrvatski su biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. obnovili zavjet Sv. Josipu i podsjetili na odluku Hrvatskog sabora iz 1687. godine: Sabor nije mislio samo na Hrvatsko kraljevstvo, nego i hrvatski narod, koji nadživljulje sve zaplete oko svoje neovisnosti…Tako je odlukom Hrvatske biskupske konferencije 1972. g. obnovljeno štovanje Sv. Josipa na nacionalnoj razini kao zaštitnika domovine. Godine 1987. povodom 300. obljetnice proglašenja Sv. Josipa zaštitnikom domovine hrvatski su biskupi proglasili Nacionalnim svetištem Crkvu Sv. Josipa u Karlovcu. Sv. Josip dostojan je najveće počasti, a poslije Isusa i Marije, ima najpovlaštenije mjesto u Crkvi. Stoga je izbor Sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske bio izvanredno dobar i poučan, pa se njegovo štovanje u cijelom hrvatskom narodu treba dostojanstveno nastaviti i u budućnosti.