Papa primio sveučilišne profesore

Papa Benedikt XVI. prije podne primio je u audijenciju sudionike VI. europskoga simpozija sveučilišnih profesora, koji je ovih dana u Rimu održan na temu „Proširiti obzore racionalnosti. Izgledi za filozofiju“. Zahvalivši na pozdravnome govoru kardinala Camilla Ruinija i profesora Cesara Mirabellija, Papa je istaknuo kako je simpozij raspravljao o temi od velike akademske i kulturne važnosti. Odabir teme nam omogućuje obilježiti desetu obljetnicu enciklike „Vjera i razum“ pape Ivana Pavla II. – primijetio je Papa i dodao kako su nakon objavljivanja te enciklike brojni sveučilišni profesori javno zahvalili papi Ivanu Pavlu II. ističući žurnost ponovnoga studiranja filozofije na sveučilištima i u školama. Slažem se s tom zabrinutošću i ohrabrujem plodonosnu suradnju između sveučilišnih profesora, rimskih i europskih, a profesore filozofije naročito pozivam da pouzdano nastave u filozofskome istraživanju ulažući intelektualne energije i uključujući nove naraštaje u znanstveno istraživanje – rekao je Benedikt XVI.
Događanja u prošlih deset godina, nakon objavljivanja enciklike, jasnije su uprizorila povijesni i kulturni okvir za filozofsko istraživanje. Kriza modernosti doista nije sinonim za sumrak filozofije, naprotiv filozofija se mora zauzeti u novome istraživanju kako bi shvatila pravu narav krize i pronašla svoje nove odrednice. Modernost, ako je dobro shvaćena, otkriva „antropološko pitanje“, složenijim i razgovjetnijim, od onoga kako ga predstavlja filozofsko promišljane posljednjih stoljeća, poglavito u Europi. Ne podcjenjujući postignuto, o tome se još puno mora istraživati i shvatiti. Modernost nije jednostavna kulturna pojava našega doba, u stvarnosti ona uključuje novo razmišljanje, točnije shvaćanje ljudske naravi. U spisima suvremenih mislitelja nije teško primijetiti pošteno razmišljanje o teškoćama u rješavanju ove duge krize. Neki autori predlažu otvaranje prema religijama, naročito kršćanstvu, a to je očit znak kako se filozofsko razmišljanje želi izvući iz samodostatnosti – rekao je Papa.
Papa je rekao kako je na poticaj brojnih muškaraca i žena našega vremena, i u svijetlu njihova očekivanja, predložio istraživanje koje bi moglo potaknuti ponovno zanimanje za filozofiju i njezinu nezamjenjivu ulogu unutar akademskoga i kulturnog svijeta. Taj prijedlog je bio predmet vašega simpozija – proširiti obzore racionalnosti - a on mi omogućava da zajedno s vama, dragi prijatelji, istražujem – rekao je Benedikt XVI. Želio bih poći od dubokoga uvjerenja, koje sam više puta očitovao: Kršćanska se vjera jasno opredijelila protiv bogova religije za Boga filozofa, to znači protiv mita same navike radi istine o biću. Ta se tvrdnja, koja odražava put kršćanstva od samoga njegova početka, otkriva posvema aktualnom u našem povijesnome kontekstu. Zaista, jedino polazeći od te pretpostavke, koja je istovremeno povijesna i teološka, moguće je izići u susret novim očekivanjima filozofskoga promišljanja. Opasnost da se religiju, čak i kršćansko, zlorabi kao podmuklu pojavu i danas je veoma stvarna – upozorio je Benedikt XVI. dodavši kako je u svojoj enciklici 'U nadi spašeni' istaknuo kako kršćanstvo nije samo informativna nego je i preobražavajuća poruka – ponovio je Sveti Otac pojašnjavajući spomenutu tvrdnju.
To znači da kršćanska vjera ne može biti zatvorena u apstraktni svijet teorija, nego mora prožimati stvarno povijesno iskustvo kako bi čovjeka zahvatila u najdubljoj istini njegova postojanja. To iskustvo, uvjetovano novim kulturnim i ideološkim situacijama, teološko istraživanje mora vrednovati i o njemu je žurno pokrenuti plodan dijalog s filozofijom. Shvaćanje kršćanstva kao stvarnoga preobražavanja ljudskoga postojanja, s jedne strane potiče filozofsko promišljanje na novi pristup religiji, a s druge pak ohrabruje ga da ne gubi nadu u mogućnost spoznaje stvarnosti. Stoga prijedlog „proširiti obzore racionalnosti“ ne treba ubrajati u nove struje teološke i filozofske misli, nego ga treba shvatiti kao zahtjev za novim otvaranjem prema stvarnosti na koju je u svojoj cjelokupnosti pozvana ljudska osoba, kako bi, nadilazeći stare predrasude i pojednostavljenja, ispravno shvatila modernost. Želja za puninom čovještva ne smije biti iznevjerena, ona očekuje nove prijedloge. Kršćanska je vjera pozvana da na sebe uzme taj povijesni imperativ, uključujući u taj pothvat sve ljude dobre volje. Novi dijalog između vjere i razuma, koji se danas traži, ne može se provoditi kao nekad u prošlosti. On, ako se ne želi svesti na sterilno intelektualno razglabanje, mora krenuti od sadašnje stvarne ljudske situacije i o njoj razvijati razmišljanje kako bi prikupio ontološko-metafizičku istinu – istaknuo je Benedikt XVI. dodavši kako profesori pred sobom imaju vrlo zahtijevan put. Prije svega, treba promicati akademske centre visokoga profila, u kojima će filozofija dijalogizirati s drugim disciplinama, naročito teologijom, potičući nove kulturne sinteze kadre usmjeravati hod društva. Pozivam vas da prikladnim inicijativama za sveučilišno usmjeravanje potičete mlade na studiranje filozofije. Uvjeren sam da će novi naraštaji, sa svojim poletom, znati velikodušno odgovoriti na očekivanja Crkve i društva. Papa je podsjetio kako će za nekoliko dana svečano otvoriti godinu svetoga Pavla, posvećenu apostolu naroda: želim da ova posebna inicijativa bude za sve povoljna prigoda za otkrivanje, po uzoru na velikoga Apostola, povijesne plodnosti evanđelja i njegovih izvanrednih mogućnosti za modernu kulturu. S ovom željom, svima udjeljujem svoj apostolski blagoslov – zaključio je Benedikt XVI.