Ljudska prava u BiH

Komisije «Justitia et Pax» Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine izradila je «Izvješće o stanju ljudskih prava u BiH za 2007. godinu» koje su na prigodnoj tiskovnoj konferenciji, 23. svibnja u Sarajevu predstavili: predsjednik Komisije mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, član Komisije dipl. pravnik g. Tomislav Lucić te Ugo Vlaisavljević, profesor političke filozofije na međunarodnom postdiplomskom studiju u Sarajevu i predsjednik PEN Centra BiH.
U prvom dijelu Izvješća ukazuje se na stanje ljudskih prava po problemskim područjima odnosno na sveopću obespravljenost skoro svih kategorija bosansko-hercegovačkog stanovništva. Pri tomu posebno se ukazuje na obespravljenost izbjeglih i raseljenih osoba, povratnika, žena, djece, uposlenih i neuposlenih, umirovljenika, bolesnih i unesrećenih, a dotiče se i drugih pojava u društvu koja izravno utječu na održanje stanja sveopće obespravljenosti.
Drugi dio Izvješća ukazuje na krizu društveno političkog sustava, koja se ujedno reflektira i na opću krizu morala u društvu, pri čemu su se institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti pokazale nespremnim i nedoraslim za rješavanje nagomilanih problema. Pri svemu se stječe dojam da demokratski izabrani predstavnici BH vlasti uopće ne mare za one koji su ih izabrali. Ovako skrojena država sve više postaje utočište za korumpiranu političku elitu, a omča oko vrata građanima i narodima Bosne i Hercegovine.
U trećem dijelu Izviješća Komisija ukratko komentira najznačajnije društveno-političke događaje koji su obilježili 2007. godinu. Daju se primijetiti pomaci naprijed u pogledu približavanja Bosne i Hercegovine euro-atlanskim integracijama, što bi trebalo biti jamstvom za poboljšanje lošeg socijalnog stanja i u sferi ostvarivanja ljudskih prava. Ipak, konstatira se kako ovi procesi idu presporo i da se stanje osiromašenog stanovništva nimalo ne popravlja.
Komisija Justitia et Pax BK BiH se osjećala pozvanom ukazati na uzroke ovako lošeg općeg stanja u bosansko-hercegovačkom društvu, a mišljenja je da se oni prvenstveno nalaze u nepravednom i neodrživom ustroju države – koji je narodima i građanima BiH nametnut od strane međunarodne zajednice (u Daytonu, ali i nakon njega). Stoga Komisija na kraju svog izvješća s pravom ukazuje na nužnost korjenitih i sustavnih promjena državno-pravnog uređenja Bosne i Hercegovine, što je preduvjet za afirmaciju demokracije i ljudskih prava. U Izvješću se iznosi stajališta da je pri provedbi ovog teškog zadatka nužno inzistirati na jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda na cijelom teritoriju BiH, a to se može ostvariti samo ukoliko političari ove zemlje počnu stvarati ozračje tolerancije i međusobnog uvažavanja. Tek nakon postizanja jednakopravnosti svih naroda u pravično i demokratski uređenoj pravnoj državi, moguće je govoriti o afirmaciji ljudskih prava i demokracije. Stoga ovo Izvješće ujedno predstavlja svojevrstan apel svim međunarodnim i domaćim institucijama, a poglavito domaćim političarima, da pomognu u transformaciji Bosne i Hercegovine u prosperitetnu pravnu i civiliziranu demokratsku državu po mjeri građana i naroda koji žive u njoj.