Opća skupština CEI

O Papinu putovanju u Sjedinjene Države, o naviještanju evanđelja mladima te o aktualnim talijanskim temama govorio je kardinal Angelo Bagnasco, predsjednik Talijanske biskupske konferencije, na otvaranju (26. svibnja) u Vatikanu 58. opće skupštine talijanskih biskupa. Govoreći o Papinu putovanju u Ameriku, kardinal je podsjetio kako vjerska sloboda osim slobode bogoštovlja ima i javnu dimenziju: slobodno očitovanje vlastite vjere, s kršćanskoga gledišta sudjelovati u javnoj raspravi, ozbiljno pridonositi političko-zakonodavnim odrednicama, uvijek prihvaćajući većinske odluke, nikada se ne smije shvatiti kao prijetnja laičnosti države, kako u Americi tako i u Europi. Crkva nikome ne želi nametnuti vjerski moral, ona s vjerskim vrednotama oduvijek brani temeljne vrednote koje određuju osobu, jezgru društva – istaknuo je kardinal Bagnasco.
Kardinal nije zaobišao Papine riječi u Americi o spolnoj zloporabi. Papin izričaj – sram me je – očituje poniznost i bol čitave Crkve za sablazan svećenika pedofila, početak je preporoda – primijetio je kardinal. Papa je upozorio kršćane na opasnosti sekularizma i materijalizma: relativistička je kultura prijetnja ljudskoj slobodi. Govoreći pak o talijanskim problemima, kardinal se posebno osvrnuo na uputu o primjeni zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. Kršeći veoma osjetljivu uravnoteženost iziskivanja u području, uputa objektivno promiče eugenički mentalitet, koji je jednako jučer i danas neprihvatljiv – rekao je kardinal Bagnasco. Stoga je poželio da se ne naruši ravnoteža postignuta u parlamentu i potvrđena referendumom. Kardinal se dotaknuo i useljeništva, vruće teme talijanske politike. Onomu tko se želi nastaniti u Italiji – pojasnio je kardinal – mora se predložiti građanski ugovor, ističući jasno dužnosti i prava: talijanski identitet zahtijeva poštovanje, a s druge pak strane ostaje otvoren i kadar za susret s drugim kulturama. Kardinal je protiv ustanovljenja enklava za strance jer bi one veoma brzo postale nedopustiva geta. Kardinal stoga priželjkuje odmjerene i učinkovite odgovore na neuklonjivu potrebu sigurnosti. Veliki dio govora kardinal je posvetio mladima i govori o „anesteziji duhova“, u koju ih uvlači nihilistička kultura, s očajnom prazninom koja se očituje u drogi, alkoholu i u zbunjenosti. Odgovor dolazi od Krista, od naviještanja vesele vijesti i njezine ljepote. Krist tada postaje kao neslućeno buđenje na različit život, radikalno drukčiji, uzor odmah stvaran i prikladan, preustrojiteljsko počelo života koji postupno postaje kadar za druge ukuse i običaje – zaključio je kardinal.