Rim - Akademski čin u čast dominkanca prof. dr. Stjepana Krasića
U povodu 70. obljetnice života prof. dr. Stjepana Krasića i njegova odlaska u zasluženu
mirovinu upriličen je akademski čin u petak, 23. svibnja, na Papinskom sveučilištu
sv. Tome Akvinskog Angelicum u Rimu. Otvarajući akademski čin, izaslanik dekana Teološkog
fakulteta, na kojemu je dr. Krasić bio redoviti profesor crkvene povijesti i metodologije
znanstvenog rada, prof. Francesco Compagnoni pozdravio je sve nazočne i čestitajući
o. Krasiću, poželio mu još dugogodišnji plodni znanstveni rad po kojemu će uvijek
biti prepoznat i ostati zapamćen ne samo u Rimu i u Hrvatskoj, već i šire, na što
upućuju njegovi biografski podaci i znanstveni članci u mnogim svjetskim leksikonima,
enciklopedijama i časopisima. Rektor Papinskog sveučilišta Angelicum prof. Joseph
Agius u ime čitave akademske zajednice izrekao je čestitke i ocrtao intelektualni
rad prof. Krasića na tom sveučilištu, na kojemu je započeo raditi 1973. god., ali
i njegovu zauzetost u istraživanju povijesti dominikanskog reda u Hrvatskoj i njihovog
doprinosa u oblikovanju intelektualne misli u počecima nastanka europskih sveučilišta. Veleposlanik
Republike Hrvatske u Republici Italiji Tomislav Vidošević, zahvalio je prof. Krasiću
za njegovu prisutnost ne samo na Papinskom sveučilištu Angelicum, već i u Rimu, gdje
je u susretu s ljudima nastojao znanstveno ih upoznati sa svojim istraživačkim radom
i izvornim činjenicama o povijesti Hrvata i Hrvatske. "Premda nam odlazite u zasluženu
mirovinu, znajte da Vas nećemo ostaviti u miru, već ćemo i dalje ostati s Vama povezani
ne samo u mislima, već i u susretima i u radu", istaknuo je Vidošević. Na završetku
akademskog čina, prof. Krasić održao je lectio magistralis, posljednje predavanje
kao redoviti profesor na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog Angelicum naslovljeno
Počeci hrvatskih sveučilišnih ustanova u kontekstu prvih europskih sveučilišnih gibanja,
u kojemu obrazlaže utemeljenje Općeg studija Reda dominikanaca u Zadru 1396. godine,
koje na temelju istraživanja, predstavlja prvo sveučilište u Hrvatskoj. Zaključujući
predavanje, prof. Krasić zahvalio je prijateljima, subraći dominikancima i svim nazočnima
za prisutnost, potporu i prijateljstvo tijekom boravka i rada u Rimu. "Svom nasljedniku
ostavljam ljubav prema Crkvi, prošlosti i sadašnjosti, toliko bogatoj duhovnim, kulturnim
i ljudskim blagom koje je u mogućnosti zadovoljiti one najrevnije znanja i novih spoznaja.
Ne može se nešto voljeti ukoliko se prije ne poznaje. Crkvu se može voljeti samo ukoliko
ju se primjereno poznaje. Što ju se više poznaje, više ju se voli. To je i zadaća
crkvene povijesti: poznavati ju, da bi ju se moglo voljeti", istaknuo je prof. Krasić. Akademskom
činu, uz veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Italiji, i velik broj prijatelja,
suradnika, te uz subraću dominikance, nazočili su mons. Nikola Eterović, tajnik Biskupske
sinode u Rimu, mons. Jure Bogdan rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, te
mnogi članovi hrvatsko rimske zajednice u Rimu. Prof. dr. Stjepan Krasić rođen
je 1938. u Čitluku. Godine 1957. stupio je u Red dominikanaca i studirao u Dubrovniku,
Zagrebu i Rimu. Godine 1970. na Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskoga položio
je doktorat povijesnom disertacijom na latinskom jeziku o Dubrovačkoj dominikanskoj
kongregaciji (Congregatio Ragusina Ord. Praed. 1487-1550), koju je 1972. god. objavio
Povijesni institut Dominikanskog reda u Rimu. Obnašao je različite akademske i stručne
službe, među kojima glavnog urednika časopisa "Angelicum" istog sveučilišta, znanstvenog
suradnika Kongregacije za proglašenje svetih, člana Povijesnog instituta Dominikanskog
reda u Rimu, te Hrvatskog Povijesnog instituta u Rimu. Godine 1997. postao je dopisni
član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Objavio je 14 knjiga znanstvenog
sadržaja na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku te više od 170 znanstvenih rasprava
i članaka povijesnog sadržaja u ukupnom iznosu od oko 9.000 stranica. Suradnik je
više znanstvenih edicija u Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj i Belgiji. Od jeseni
2008., prof. Krasić nastavit će svoj istraživački rad u Dubrovniku, u dominikanskom
samostanu Sv. Dominika.