Pokreti i nove zajednice veliki su dar za Crkvu. Neka novost njihovih karizmi bude
prihvaćena s puno ljubavi i bez predrasuda – naglasio je papa Benedikt XVI. primivši
17. svibnja u audijenciju skupinu biskupa sa svih kontinenata, koji ovih dana sudjeluju
na seminaru koji je organiziralo Papinsko vijeće za laike. Biskupi iz cijeloga svijeta
dužni su s puno ljubavi te bez površnih i ograničavajućih sudova prihvatiti mnogostruku
živost crkvenih pokreta i novih zajednica. Oni se pak, sa svoje strane, trebaju rado
podvrći rasuđivanju crkvenih vlasti, kako bi se utvrdila vjerodostojnost njihovih
karizmi i postojanost njihova zajedništva s Crkvom. Djelotvorni putovi kršćanske
formacije, svjedočanstvo vjernosti i poslušnosti Crkvi, oživljavanje snažnoga misionarskog
poleta i osjetljivosti za potrebe siromašnih, te bogatstvo zvanjâ – brojni su darovi
kojima su crkveni pokreti i nove zajednice obogatili Crkvu, posebice nakon Drugoga
vatikanskog sabora. Sveti ih je Otac istaknuo dok se u mislima i u srcu vratio na
susret s članovima više od 100 laičkih udruga, održan 3. lipnja 2006. godine na Trgu
svetoga Petra, i kada je blagoslovio nazočno mnoštvo potičući ih da budu škole zajedništva,
i udruge u hodu u kojima se uči živjeti u istini i ljubavi prema Kristu. I danas je
Papa u više navrata istaknuo važnost njihove uloge, te govorio o tome kako se biskupi,
a s njima i svećenici, trebaju povezati s tim stvarnostima koje su sada već raširene
u cijeloj Crkvi. Ako idemo u susret pokretima i novim zajednicama s puno ljubavi,
to nas potiče da dobro upoznamo njihovu stvarnost, bez površnih dojmova ili ograničavajućih
sudova – kazao je nadalje Sveti Otac. Pomaže nam također shvatiti da crkveni pokreti
i nove zajednice nisu neki problem ili još jedna opasnost koja se nadovezuje na naše
već teške zadaće. Ne, one su dar Gospodinov, i dragocjeno sredstvo za obogaćivanje,
njihovim karizmama, cijele kršćanske zajednice. Zbog toga ih treba prihvatiti s pouzdanjem,
kako bi dobili svoj prostor i kako bi bio vrjednovan njihov doprinos u životu lokalnih
Crkvi – napomenuo je Papa. Zbog toga teškoće i nerazumijevanje u posebnim pitanjima
ne opravdavaju zatvorenost – naglasio je potom Sveti Otac te dodao kako su posljednja
desetljeća doprinijela nadvladavanju nemalog broja predrasuda, otpora i napetosti.
Ono što još valja izvršiti jest važna zadaća promicanja zrelijega zajedništva svih
crkvenih sastavnica, kako bi sve karizme, u okviru svojih specifičnosti, mogle potpuno
i slobodno doprinijeti izgradnji jednoga Kristova Tijela – istaknuo je Papa, te vrlo
jasno rekao kako to treba učiniti uz malo razboritosti i strpljenja, te djelujući
s puno ljubavi tamo gdje je potrebno nešto ispraviti. Jednom riječju, slijedeći stil
dijaloga i suradnje s tim novim crkvenim stvarnostima, koje su u prošlosti pokrenuli
Pavao VI., i još više Ivan Pavao II..