Papa primio vjerodajnice novog izraelskog veleposlanika

Sretnu budućnost Izraelu i mir s Palestincima zaželio je Benedikt XVI. primajući prije podne vjerodajnice novoga izraelskog veleposlanika pri Svetoj Stolici Mordechaya Lewya. Papa je zahvalio Bogu „jer su se ostvarile opravdane želje židovskoga naroda da ima kuću u zemlji očeva“, nadajući se – dodao je – još većoj radosti kada pravedan mir konačno riješi sukob s Palestincima. Papa je podsjetio na diplomatske odnose između Svete Stolice i Izraela, uspostavljene prije petnaest godina, poželjevši da se razvije još veće „poštovanje i suradnja“, uvjeren da bi židovsko-kršćansko nasljeđe moralo „prednjačiti u promidžbi brojnih oblika socijalnoga i humanitarnoga djelovanja u svijetu“, boreći se protiv svih oblika diskriminacije.
Sveta Stolica priznaje legitimnu potrebu za sigurnost i samoobranu Izraela, a „čvrsto osuđuje sve oblike antisemitizma“ – kazao je Benedikt XVI. te dodao kako smatra da „svi narodi imaju pravo na jednake pogodnosti za napredak“. Stoga je pozvao Izraelsku vladu „da učini sve kako bi ublažila uskraćivanja koja podnosi palestinska zajednica“, dajući Palestincima potrebnu slobodu da se brinu o svojim legitimnim poslovima, uključujući putovanja u bogoštovna mjesta, kako bi i oni mogli uživati veći mir i sigurnost. Jasno je – primijetio je Papa – da se o tim pitanjima može raspravljati u širem kontekstu mirovnoga procesa na Bliskome istoku. Papa je poželio da ne budu iznevjerena očekivanja i nade od sastanka na vrhu u Annapolisu. Kad narodi Svete zemlje budu živjeli u miru i skladu, u dvije neovisne i suverene države, bit će to neprocjenjiva blagodat za svjetski mir – ustvrdio je Benedikt XVI.
Papa je zatim podsjetio na „zabrinjavajuće opadanje kršćanskoga stanovništva“, koje napušta Bliski istok, preporučujući Izraelskoj vladi da se zauzme u rješavanju „stalnih nesigurnosti“ koje podnose kršćani radi „svojih prava i pravnoga statusa, posebice što se tiče viza za crkveno osoblje“, poželjevši „zadovoljavajući završetak“ pregovora o gospodarskim i poreznim pitanjima, koji se vode sa Svetom Stolicom. Samo kada budu prevladane te teškoće, onda će Crkva moći slobodno vršiti svoju vjersku, odgojnu, moralnu i karitativnu zadaću u zemlji gdje je rođena – zaključio je Benedikt XVI.