Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba - 4. svibnja 2008.
Pred brojnim mnoštvom hodočasnika, papa Benedikt XVI. je jučer u svome nagovoru prije
molitve Kraljice neba govorio o svetkovini Isusova Uzašašća na nebo. Draga braćo i
sestre, danas se u više zemalja, među kojima je i Italija, slavi Kristovo Uzašašće
na nebo, otajstvo vjere što ga knjiga Djela apostolska smješta četrdeset dana nakon
uskrsnuća (usp. Dj 1,3-11), pa je stoga u Vatikanu i u nekim zemljama svijeta taj
blagdan proslavljen već prošlog četvrtka. Nakon Uzašašća prvi učenici ostaju zajedno
u Dvorani posljednje večere oko Majke Isusove, u gorljivom iščekivanju dara Duha Svetoga,
što ga je Isus obećao (usp. Dj 1,14). Ove prve nedjelje u svibnju, marijanskom mjesecu,
obnovimo to iskustvo i mi, osjećajući još dublje duhovnu Marijinu prisutnost. Trg
svetog Petra sliči danas "Dvorani posljednje večere" pod vedrim nebom, prepun vjernika,
većinom članova Talijanske katoličke akcije, kojima ću se obratiti nakon molitve Kraljice
neba – rekao je Sveti Otac. U svojim oproštajnim govorima učenicima, Isus je snažno
naglasio važnost svoga "povratka Ocu", krune cjelokupnoga svoga poslanja: on je zapravo
i došao na svijet kako bi čovjeka ponio k Bogu, ne na neki apstraktan način - poput
kakva filozofa ili učitelja mudrosti - nego stvarno, kao pastir koji želi povesti
ovce u ovčinjak. S tim "izlaskom" prema nebeskoj domovini, što ga je Isus proživio
u prvom licu, on se u potpunosti suočio za nas. Za nas je sišao s neba i za nas je
onamo uzašao, nakon što je u svemu postao sličan ljudima, ponizan do smrti na križu,
i nakon što je dotakao ponor najveće udaljenosti od Boga. Upravo stoga Ocu je omilio
i on ga je "preuzvisio" (Fil 2,9), vraćajući mu puninu svoje slave. Bog u čovjeku
- čovjek u Bogu: to je sada ne teorijska, nego stvarna istina. Zato kršćanska nada,
utemeljena u Kristu, nije iluzija, nego, kako kaže Poslanica Hebrejima, "ona nam je
kao pouzdano i čvrsto sidro" (Heb 6,19), sidro koje prodire u nebesa kamo je Krist
otišao prije nas – istaknuo je Papa. I što je čovjeku svakog vremena potrebnije
od čvrstog sidrišta vlastitome životu? Eto dakle ponovno prelijepog smisla Marijine
prisutnosti među nama. Upravljajući pogled prema njoj, poput prvih učenika, istog
smo časa usmjereni prema Isusovoj stvarnosti: Majka šalje Sinu, koji više nije fizički
među nama, ali nas očekuje u domu Očevu. Isus nas poziva da ne stojimo gledajući gore,
nego da budemo zajedno sjedinjeni u molitvi, zazivajući dar Duha Svetoga. Samo onome
tko se "ponovno rodi odozgo", to jest od Duha Božjega, otvoren je ulaz u Kraljevstvo
nebesko (usp. Iv 3,3-5), a prva "rođena odozgo" upravo je Djevica Marija. Njoj se
stoga utječemo u punini vazmene radosti – ovim je riječima završio svoj nagovor papa
Benedikt XVI. Budite proroci evanđeoske radikalnosti i hrabri svjedoci vjere,
prijateljice razuma – rekao je papa Benedikt XVI. 4. svibnja nakon molitve Kraljice
neba, susrevši se na Trgu svetoga Petra s više od 100.000 članova Katoličke akcije,
u prigodi 140. obljetnice njezina utemeljenja. Pozvavši njezine članove da svjedoče
svetost u svijetu, Sveti je Otac kazao kako će to zacijelo biti moguće ako će Katolička
akcija i dalje biti vjerna svojim dubokim korijenima vjere, poduprtima potpunim prianjanjem
uz Riječ Božju, bezuvjetnom ljubavlju prema Crkvi, pozornim sudjelovanjem u građanskome
životu i stalnim odgojnim zalaganjem. Potom je potaknuo nazočne da velikodušno odgovore
na taj poziv na svetost, u skladu s odgovarajućim oblicima njihova laičkoga položaja.
Znajte stoga uvijek živjeti na visini svojega Krštenja, koje vas je uronilo u
Isusovu smrt i uskrsnuće, a za spas svakoga čovjeka kojega sretnete, kao i svijeta
žednoga mira i istine – kazao je nadalje Sveti Otac potičući vjernike da budu građani
dostojni Evanđelja i službenici kršćanske mudrosti, i to u svrhu humanijega svijeta.
U Crkvi koja je pozvana suočiti se i s jako zahtjevnim iskušenjima vjernosti, te koja
je stavljena u kušnju prilagođavanja, budite hrabri svjedoci i proroci evanđeoske
radikalnosti; u Crkvi koja se svakodnevno suočava s relativističkim, hedonističkim
i konzumističkim mentalitetom, znajte proširiti prostor za razumnost u znaku vjere,
prijateljice razuma, i to kako na području pučke i raširene kulture, tako i na području
brižljivo pripremljenih i promišljenih istraživanja; u Crkvi koja vas poziva na herojstvo
svetosti, odgovorite bez bojazni, uvijek se pouzdajući u Božje milosrđe – naglasio
je na koncu Sveti Otac.