Dugogodišnja predsjednica Papinske akademije za društvene znanosti Mary Ann Glandon,
imenovao ju je Ivan Pavao II. 1994. godine, od 5. studenoga 2007. godine nova je američka
veleposlanica pri Svetoj Stolici, čije je vjerodajnice 28. veljače primio papa Benedikt
XVI. Nova veleposlanica, kao i drugi, s nestrpljenjem očekuju Papino apostolsko putovanje
u Sjedinjene Američke Države, od 15. do 21. travnja. Osvrnuvši se na pripreme toga
apostolskoga putovanja u razgovoru za naš radio rekla je kako je tijekom posljednjih
godina uglavnom radila za Svetu Stolicu kao akademik: moje radne i istraživačke sposobnosti
bile su usredotočene na okvire od bitne važnosti za zajedničke interese Svete Stolice
i Sjedinjenih Država, poglavito na ljudska prava. Prešla sam dakle iz akademske u
javnu, političku ulogu – rekla je veleposlanica i dodala kako je priprema Papina apostolskoga
putovanja s ovu stranu oceana uglavnom u rukama Svete Stolice, a s onu stranu u rukama
Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država. Koliko mi je poznato, priprema
ide dobro, a na obadvije strane ogromno je iščekivanje pohoda. Na primjedbu kako
će se Papa u bijeloj kući sresti s američkim predsjednikom Bushom, rekla je kako je
zanimljivo priopćenje iz Bijele kuće: kratko, ali su riječi vrlo znakovite. U priopćenju
se govori kako će Papa i predsjednik „nastaviti dijalog koji su započeli o ulozi vjere
i razuma, u svrhu zajedničkih ciljeva koje namjeravaju postići“. Mislim da je to važno,
jer riječ „nastaviti“upućuje na činjenicu da su, kad su se posljednji put susreli,
započeli osobni odnos. Nakon toga susreta, obojica su izrazili zadovoljstvo razgovorom,
stoga mislim da imaju zajedničku osnovu za nastavak razgovora. Zanimljivo je što se
u priopćenju govori o „vjeri i razumu“, a to je žarišna točka ovoga pontifikata. Osim
toga, ističe se zajedničko zanimanje za promidžbu snošljivosti i razumijevanja između
kultura i religija, govori se o promidžbi mira na Bliskome istoku i drugim sukobljenim
područjima, o potpori ljudskim pravima, poglavito vjerskoj slobodi – primijetila je
veleposlanica Glandon. Na upit što Amerika čini da zaštiti vjerske manjine u Iraku,
rekla je kako su Papa i Bush dali izjave nakon umorstva nadbiskupa Rahhoa. Obje izjave
idu u istome smjeru, jer osuđuju nasilje, terorizam i, posebice, opravdavanje terorističkih
čina religijom. Patnje kršćana i drugih vjerskih manjina su za Svetu Stolicu kao i
Sjedinjene Države glavna zabrinutost. Obje strane čine sve što je moguće, ali stanje
je veoma teško jer u društvu ima čimbenika odlučnih omesti združeno nastojanje Svete
Stolice i Amerike. Nakon početnoga neslaganja, sada postoji zajedničko zauzimanje
za izgradnju slobodnoga, demokratskog i stabilnoga društva, u kojem će biti štićene
osobe bez obzira na vjersku pripadnost. Postignut je nekakav napredak, ali stanje
u Iraku je i dalje veoma, veoma teško– zaključila je veleposlanica Glandon.