Papa na uskrsnom bdijenju

U Isusovoj je smrti jedinstvena novost koja mijenja svijet – rekao je papa Benedikt XVI. u propovijedi tijekom Vazmenoga bdijenja, koje je predvodio sinoć u Vatikanskoj bazilici. U središtu njegovih riječi bio je i poziv na mir i pomirenje u svijetu: Vjernici nisu nikada potpuno tuđi jedni drugima – naglasio je pritom Sveti Otac. Tijekom bdijenja Papa je krstio sedam osoba, od kojih 5 žena i dva muškarca, koji dolaze iz Italije, Kameruna, Kine, Sjedinjenih Država i Perua. Među njima je bio i novinar egipatskoga podrijetla Magdi Allam, zamjenik (ad personam) ravnatelja talijanskoga dnevnika „Corriere della Sera“.
U bazilici prepunoj vjernika koji su se okupili na ovome bdijenju, koje je – prema definiciji svetoga Augustina – „majka svih bdijenja“, Papa je istaknuo da se u Isusovome preminuću nalazi jedinstvena novost koja mijenja svijet. Svojim je umiranjem On ušao u Očevu ljubav. Njegova je smrt čin ljubavi, a ljubav je pak besmrtna. Zbog toga se njegov odlazak pretvara u novi dolazak, u oblik prisutnosti koji ulazi dublje i ne prestaje – rekao je Sveti Otac te napomenuo kako kroz Krštenje Isus ulazi u nas. U Krštenju Gospodin ulazi u vaš život, i to kroz vrata vašega srca. Mi nismo više jedan pokraj drugoga ili jedan nasuprot drugoga. On prolazi sva ta vrata. I to je stvarnost Krštenja – naglasio je Papa te pojasnio – On, Uskrsli, dolazi k vama i sjedinjuje svoj život s vašim, držeći vas u otvorenome žaru svoje ljubavi. Tada postajete jedno s Njime, a isto tako i međusobno. Zbog toga krštene osobe i vjernici nisu nikada uistinu tuđi jedni drugima – istaknuo je Sveti Otac. Iako ih odvajaju kontinenti, kulture, društvene strukture ili pak povijesne udaljenosti, kada se susretnu, prepoznaju se na temelju istoga Gospodina, iste vjere, iste nade i iste ljubavi koji ih oblikuju. U zajedništvu smo zbog našega najdubljeg identiteta: Krista koji je u nama. Vjera je tako snaga mira i pomirenja u svijetu; udaljenost je nadvladana, u Gospodinu smo postali bliski.
Govoreći potom o dva glavna čimbenika Krštenja, vodi i vatri, Sveti je Otac kazao kako je Krist radikalnošću svoje ljubavi uistinu uzeo svjetlo s neba i donio ga na zemlju; to svjetlo istine koja do nas dolazi po Krštenju, a koje mi moramo zaštititi. To je svjetlo istine koje nam pokazuje put, i ne želimo da se ono ugasi. Želimo ga zaštititi od svih snaga koje ga žele ugasiti kako bi nas bacili u tamu o Bogu i o nama samima. Tama se ponekad može činiti zgodna. To znači da se mogu sakriti i provesti život spavajući. Međutim, nismo pozvani na tminu, nego na svjetlo. A to je svjetlo također vatra, Božja snaga koja ne uništava nego želi preobraziti naša srca kako bismo doista postali Božji ljudi, i kako bi njegov mir postao djelatan u ovome svijetu – rekao je Sveti Otac.