Križni put kod Koloseuma

Papa Benedikt XVI. je sinoć tijekom tradicionalne pobožnosti Križnoga puta kod Koloseuma pozvao tisuće, unatoč kiši i hladnom vremenu, okupljenih vjernika da pogled, često zaokupljen neurednim i prolaznim koristoljubljem, uprave prema Kristu i Njegovu križu, izvoru života, školi pravde i mira, općoj riznici praštanja i milosrđa. Razmišljanja za Križni put ove je godine priredio kineski kardinal Joseph Zen Ze-Kiun, nadbiskup Hong Konga.
Žalosnim putem Križa ljudi svih doba, pomireni i otkupljeni krvlju Kristovom, postali su prijatelji Božji – tim je riječima Benedikt XVI. pojasnio smisao Križnoga puta. Kako je Isus „upućujući mu posljednji dramatični apel na obraćenje“ Judu nazvao prijateljem, na isti način poziva svakoga od nas. Nažalost, ne uspijevamo uvijek zamijetiti tu bezgraničnu ljubav koju Bog gaji prema nama, svojim stvorenjima. Za njega ne postoji razlika po rasi i kulturi. Isus Krist je umro da čitavo čovještvo oslobodi od nepoznavanja Boga, od začaranoga kruga mržnje i nasilja, od ropstva grijeha. Po križu smo svi braća i sestre – rekao je Benedikt XVI.
Papa je pozvao vjernike da se zamisle nad Kristovom žrtvom na križu, kako bi ona mogla poljuljati ljudske sigurnosti i Njemu otvoriti naša srca. Brojni ni danas ne poznaju Boga niti ga uspijevaju naći u Kristu raspetome; brojni traže ljubav ili slobodu koja isključuje Boga, a brojni vjeruju da mogu bez Boga... Neka nas zaokupi njegova žrtva na križu; omogućimo Mu da stavi u krizu naše ljudske sigurnosti, otvorimo Mu svoje srce! Isus je istina koja nas oslobađa za ljubav – istaknuo je Benedikt XVI.
S razmišljanjima kardinala Zen Zen-Kiuna do Koloseuma dopire glas braće i sestara azijskoga kontinenta, naročito Kine. Duž „žalosnoga puta, za Kristom, ima brojno mnoštvo prošlih i sadašnjih naraštaja, i mi smo tu – piše kardinal Zen Ze-Kiun. Stratišta su se tijekom stoljeća umnožila, gdje se našu braću, u raznim dijelovima svijeta, nastavljajući Tvoju muku, još i danas progoni. Kardinalova razmišljanja podsjećaju na posljednje trenutke Kristova života, a govoreći o Judinoj izdaji, kardinal razmišlja o rugobi grijeha, izdaji ljubavi, što naročito zabrinjava kada to čine crkveni pastiri. Izdaja iznenađuje, poglavito ako ju čine pastiri stada. Kako su mogli učiniti to Njemu? Duh je jak, ali je tijelo slabo. Napasti, prijetnje i ucjene slome volju. Velika li skandala!, a kolika se tek bol nanosi Srcu Gospodinovu – zaključuje kardinal u svome razmišljanju i dodaje kako se ne treba sablažnjavati jer tko bježi od Kristove muke ostaje bez dostojanstva.