Vijesti iz Crkve u svijetu

Fra' Matthew Festing, novi je Veliki meštar Suverenoga viteškog malteškog reda, izabran nakon preminuća, 7. veljače, fra' Andrewa Bertieja, koji je 20 godina bio na toj dužnosti. Pedesetdevetogodišnji Britanac, fra' Matthew Festing, 79. je Princ i Veliki meštar reda. U hijerarhiji reda, Veliki meštar, vjerski poglavar i suveren, vlada zajedno sa Suverenim vijećem, u diplomatskim je odnosima priznat kao šef države, a u Katoličkoj Crkvi ima kardinalsku čast. Malteški red, utemeljen u Jeruzalemu oko 1048. godine, ustanova je međunarodnoga prava i redovnički red, danas stalno prisutan u 54 zemlje, a diplomatske odnose održava sa 100 zemalja, među kojima sa Svetom Stolicom i Hrvatskom. Osim toga, ima svoja predstavništva i stalne promatrače pri Ujedinjenim narodima, Europskoj uniji i drugim međunarodnim organizacijama. Ima 12.500 članova i 80.000 dragovoljaca, kojima pomaže 13.000 suradnika – liječnika, bolničara i drugoga zdravstvenog osoblja u 120 zemalja, i to u svrhu pomoći siromašnima, bolesnima i svima koji trpe. Jedan od izazova za novoga Velikog meštra je i obveza širenja Božje Riječi.
Biskupi na Šri Lanki u uskrsnoj su poruci ponovno upozorili na teške posljedice dvadesetogodišnjega građanskog rata, te potaknuli na istinski i trajan mir koji se – prema riječima biskupâ – može postići samo kroz pregovore među sukobljenim stranama, ma koliko oni bili teški. Danas se više nego ikada čini da je na Šri Lanki ljudski život izgubio vrijednost – stoji u poruci koju je objavila agencija AsiaNews. Problem, međutim, nije samo sigurnost, nego se osjeća i na društvenome i gospodarskome području. Pa ipak, unatoč teškoćama koje pogađaju tu zemlju, biskupi su na koncu potaknuli vjernike da njeguju nadu i održavaju živima načela Evanđelja i kršćanske vrednote, među kojima je na prvome mjestu poštovanje ljudskoga života. U posljednjih se godinu dana broj Iračana koji predaju zahtjev za azil udvostručio, te dosegao broj od 45.000. Taj je podatak istaknut u izvješću Visokoga komesarijata za izbjeglice, koji upozorava na porast sveukupnoga broja tražitelja azila u svijetu za 10%, odnosno ima ih 338.000. Spomenuta agencija Organizacije ujedinjenih naroda podsjeća – kako prenosi agencija Misna – da je između 2000. i 2002. godine, za vladavine Saddama Husseina, azil tražilo 60.000 Iračana godišnje, ali dodaje isto tako da bi taj broj uskoro mogao biti ponovno dostignut. Gotovo polovica iračkih izbjeglica, odnosno njih 18.600, tražilo je azil u Švedskoj, dok je pet i pol tisuća izabralo Grčku, a nešto više od 4000 Njemačku. Osim toga, oko 2000 izbjeglica svoj je zahtjev uputilo Velikoj Britaniji, a oko 700 Sjedinjenim Američkim Državama. Iračani predstavljaju najveću skupinu onih koji predaju zahtjev za azil; nakon njih su Čečeni i Rusi, a potom Kinezi.