Opća audijencija srijedom

Bio je jedan od najvećih papa koji su častili Rimsku stolicu – tim je riječima papa Benedikt XVI. opisao lik svetoga Lava Velikoga, o kojemu je govorio tijekom današnje opće audijencije. Odgovorio je Atilu od nastavka osvajačkoga pothvata, a uvjerio je Genserika i njegove barbare da od pustošenja poštede bazilike svetoga Petra i svetoga Pavla. Ta bi dva događaja, ostala slavna u povijesti, bila dovoljna za opis hrabrosti i ljudskoga lika Lava Velikoga. Ali u njemu – istaknuo je Benedikt XVI. – svijetle vrline pastira i teologa, stoga se u prvim stoljećima Crkve njegov lik ističe kao jedan od najprestižnijih.
On je doista bio jedan od najvećih papa koji su častili Rimsku stolicu, značajno doprinijevši jačanju njezina autoriteta i prestiža. Bio je prvi rimski biskup koji je nosio ime Lav, koje je poslije prihvatilo još dvanaest papa, a prvi je papa čije su nam sačuvane propovijedi, koje je tijekom slavlja upućivao narodu okupljenu oko njega – rekao je Benedikt XVI.
Oko stotinu govora i 150 pisama govore nam o nekim crtama, koje su i danas aktualne, Lava Velikoga: bio je – ustvrdio je Benedikt XVI. „brižljiv“ za vjernike ali i za zajedništvo između raznih Crkvi i za njihove potrebe, osim toga bio je pobornik i neumorni promicatelj rimskoga primata, ističući se kao istinski nasljednik apostola Petra. Nadahnuti je govor, s kojim je – njegovo je pismo bilo pročitano na Kalcedonskom saboru 451. godine – obranio božansku i ljudsku Isusovu narav od hereze koja je nijekala ljudsku narav Sina Božjega, u saborskim ocima izazvao nezaboravan poklik: „Petar je govorio po Lavovim ustima!“. Poglavito iz ovoga pothvata i drugih učinjenih tijekom kristoloških rasprava onoga vremena, očituje se kako je papa posebice osjećao odgovornost Petrova nasljednika, čija je uloga jedinstvena u Crkvi, jer je samo jednom apostolu povjereno to što je drugima priopćeno, kako tvrdi Lav Veliki u jednome od svojih govora za blagdan svetih Petra i Pavla... Tako je dokazivao kako je služba rimskoga primata bila potrebna onda, kao što je i danas, kako bi se učinkovito služilo zajedništvu, obilježju jedine Kristove Crkve – istaknuo je Benedikt XVI.
Sveti Lav Veliki, preminuo 461. godine, nakon 21. godine pontifikata, živio je u teška vremena. Barbarski su napadi izazvali krizu civilne vlasti, koju je u brojnim slučajevima nadomjestila vjerska, a obje je mudro i čvrsto vršio Papa petoga stoljeća. Bio je miroljubiv, poticao djela milosrđa među izbjeglicama, pastir koji je unatoč nemirnim vremenima uspio učinkovito naviještati evanđelje, povezujući liturgiju sa svakidašnjim životom kršćana – istaknuo je Benedikt XVI.
Posebice je učio svoje vjernike, a njegove riječi i danas vrijede, da kršćanska liturgija nije spomen prošlih događaja, nego posadašnjenje nevidljivih stvarnosti koje djeluju u svačijem životu... Bio je veliki navjestitelj mira i ljubavi. Tako nam pokazuje put: u vjeri učimo ljubav. Naučimo dakle sa svetim Lavom Velikim vjerovati u Krista, pravoga Boga i pravoga čovjeka, i tu vjeru svakodnevno ostvariti u zauzimanju za mir i za bližnjega – potaknuo je Benedikt XVI.
Hrvatske vjernike nazočne na audijenciji Sveti je Otac pozdravio ovim riječima:
„Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a na poseban način vjernike iz župe Svetoga Antuna Padovanskoga iz Zagreba. Iskoristite milosno vrijeme korizme da molitvom i djelima ljubavi pripremite svoja srca za nadolazeće blagdane. Hvaljen Isus i Marija!“