Kardinal Bertone u Armeniji

Kardinal Tarcisio Bertone, Papin državni tajnik, danas je otputovao u Armeniju, gdje ostaje do 6. ožujka, potom ide u posjet Azerbajdžanu. Kardinal će se susresti s političkim vlastima i vjerskim vođama tih zemalja. Govoreći o stanju u Armeniji u razgovoru za naš radio nadbiskup Claudio Gugerotti, apostolski nuncij u Gruziji, Armeniji i Azerbajdžanu, rekao je kako u zemlji vlada velika napetost zbog političkih suprotstavljanja nastalih nakon izbora i zbog krvoprolića iz prošlih dana, a još je na snazi izvanredno stanje. Predviđanja su crna, a vjerujem da međunarodna diplomacija mora učiniti da to političko suprotstavljanje ne postane trajno i zaustavi zemlju – rekao je nadbiskup.
Na upit što se očekuje od pohoda kardinala Bertonea, rekao je kako se očekuje puno, a i stoga jer sada nema službenih posjeta. Kardinal je, iako odgođen za dva dana, želio potvrditi posjet koji daje posebni smisao nazočnosti Katoličke crkve, Svete Stolice i Pape uz armenski narod u trenutku teškoga krivudanja i nutarnje teškoće. Očekivanja su dakle veoma velika zbog duhovne utjehe, a u tijeku je pokušaj Armenske apostolske crkve da smiri stanje, duhove, stvarne teškoće, a tome može pridonijeti kardinalov susret s vrhovnim civilnim vlastima. On će zasigurno pozvati na obustavu svakoga oblika nasilnoga suprotstavljanja koje može biti sudbonosno za zemlju – istaknuo je nadbiskup Gugerotti.
Na upit o Azerbajdžanu, rekao je kako se država svim silama pokušava osloboditi od sovjetskoga nasljeđa, pokušava dakle riješiti probleme koji su iz njega proizišli: korupcija, gospodarstveni razvoj u korist svih, a ne samo pojedinih. Osim toga, država se čuva da ne padne pod utjecaj islamskoga fundamentalizma, stoga je pozvala kardinala u službeni posjet jer želi biti uzor snošljivosti – rekao je nadbiskup.
Osvrnuvši se na kršćane u Azerbajdžanu rekao je kako u zemlji ima tri vrste kršćana: Ruska pravoslavna crkva, najbrojnija, ali je u velikoj opasnosti jer bi mogla biti glavna žrtva islamskoga fundamentalizma, Čečenija je veoma blizu. Malobrojna katolička zajednica, sastavljena je od useljenika i potomaka katoličkih obitelji. Postoji mnoštvo vjerskih skupina, koje zovemo „novim crkvama“ ili sektama, one su plod velike duhovne potražnje, poglavito mladih koji žele izglednu budućnost. Vjerska je situacija dakle veoma promjenljiva, a muslimanske vlasti nastoje, makar za sada, promicati snošljivost. Sveta Stolica ih u tome želi poduprijeti i očitovati kako su suživot i uzajamno poštovanje, unatoč teškoćama, mogući – istaknuo je nuncij.
Na novinarov upit što očekuje za Gruziju, Armeniju i Azerbajdžan, rekao je kako želi da što prije iziđu iz tranzicije i oslobode se sovjetskoga nasljeđa, da krenu vlastitim putem. Europa im mora pomoći u tome, mora primijeti njihovo postojanje neovisno o svojim interesima, a to znači da te države nisu samo strateški ciljevi, nego su stvarni subjekti s kojima se može sučeljavati. Uloga Zapada u ovim državama odlučujuća je za budućnost ove regije, strateški veoma važne – zaključio je nadbiskup Gugerotti