Papa sazvao konzistorij za proglašenje novih svetaca

Papa Benedikt XVI. je za sljedeću subotu sazvao javni redovni konzistorij za kanonizaciju blaženoga Gaetana Errica, svećenika i utemeljitelja misionara Srca Isusova i Marijina; Marie Bernarde Bütler, utemeljiteljice družbe Misionarske sestre franjevke Marije Pomoćnice; Alfonse od Bezgrješnoga Začeća, klarise trećoredice svetoga Franje te Narcise Di Gesù Martillo Moràn, laikinje iz Ekvadora.
Gaetano Errico potječe iz siromašne napuljske obitelji koja nije imala čime plaćati njegov boravak u sjemeništu. Sjemenište je od kuće bilo udaljeno 8 kilometara. On je svaki dan pješačio do sjemeništa i nazad. Odmah se odlikovao velikom ljubavlju prema bolesnima i siromašnima, a kao svećenik je bio omiljeni ispovjednik. Djeluje u prvim godinama 19. stoljeća, bio je neumoljiv borac protiv ostataka jansenizma i protiv vjerskih sekta. Stoga je više puta premlaćen, prijetilo mu se zatvorom, čak su ga pokušali ubiti. Bio je neustrašiv. 1833. godine je osnovao družbu misionara Srca Isusova i Marijina. Preminuo je u Napulju 1860. godine.
Njegova suvremenica, premda puno mlađa, bila je Narcisa Di Gesù Martillo Moràn. Rođena je 1833. godine u Limi. U nenavršenoj dvadesetoj godini ostaje siroče. Našla je utočište u jednome samostanu. Živi u potkrovlju i ropotarnici gdje provodi sate u molitvi, a često fizičke patnje prikazuje za grješnike. Iz ljubavi prema Kristu oblači odijelo Dominikanskih trećoredica. Očevici svjedoče njezine česte mistične doživljaje. Preminula je 1869. godine, u 37 godini života.
Te je godine Maria Bernarda Bütler položila prve zavjete. S devetnaest godina ulazi u samostan franjevki Marije Pomoćnice u Altstättenu u Švicarskoj. Prve je zavjete položila 1869. godine. Nakon deset godina odlazi u misije u Ekvador, gdje otvara samostan i školu za medicinske sestre. Neumorno se skrbila za siromašne, stoga je bila omiljena u narodu. Odvaja se od svoje zajednice u Švicarskoj i ustanovljuje družbu sestara 'Misionarke franjevke Marije Pomoćnice'. Na svršetku 19. stoljeća zbog vjerskih progona premješta samostan u Kolumbiju. Preminula je 1924. godine u Cartageni.
Sestra Alfonsa od Bezgrješnoga začeća rođena je 1910. godine u Kerali u Indiji. Kao maleno siroče privlačio ju je redovnički život, no rodbina ju je primorala na brak od kojega se silom oslobodila i ušla u družbu malabreških klarisa. Bila je krhka zdravlja, ali se nikada nije požalila na svoju bolest. Preminula je 1946. godine, u 36. godini. Govorila je: „Osjećam da mi je Gospodin namijenio žrtvu trpljenja... Za mene je izgubljen svaki dan ako ne trpim.“ Njezin je grob ubrzo postao meta hodočasnika: katolika, muslimana i hinduista. Ivan Pavao II. ju je 1986. godine proglasio blaženom.