U Papinoj poruci za Korizmu govori se o ljubavi shvaćenoj kao stvarnoj pomoći bližnjemu.
Govoreći o Papinoj poruci u razgovoru za našu radio postaju msgr. Giovanni Pietro
Dal Toso, podtajnik Papinskoga vijeća 'Cor unum', rekao je kako mu se čini veoma važnim
što je Benedikt XVI. istaknuo važnost milostinje. Milostinju često ne smatramo važnom,
a meni se čini da je važno shvatiti ju kao stvarno sredstvo, na dohvat svih, koje
nam izvanredno pomaže u kršćanskome življenju. Papa u poruci ističe kako milostinja
ima dvojako značenje: s jedne strane predstavlja pozornost prema drugome, s druge
je pak znak odricanja od novca, dakle od samih sebe. U poruci imamo ovu predivnu izreku:
„Tako se nutarnjem čišćenju pridružuje gesta crkvenoga zajedništva“. Čini mi se da
je u toj izreci bit čitave poruke – rekao je msgr. Dal Toso. Na novinarov upit
zašto Papa tvrdi da milostinja nije čovjekoljublje, rekao je kako je milostinja sastavnica
kršćanskoga života, kršćanin mora skrbiti i o svome bližnjem. Milostinja je dakle
svjedočenje ljubavi. Ljubav je – kako je rečeno u enciklici 'Bog je ljubav' – ključ
najuzvišenije kreposti kršćanskoga života, a to je sebedarje – istaknuo je msgr. Dal
Toso. Na primjedbu kako se u poruci ističe da je pomoć potrebitima prije svega
čin pravednosti, rekao je kako smo mi upravitelji a ne posjednici, a to je socijalni
nauk Katoličke crkve. Dobra su nam povjerena i u tome smislu nismo vlasnici. Postoji
univerzalna namjena dobara – doba nisu samo moja, ona su radi općeg dobra, dakle,
pripadaju svima – u tom smislu se govori da pravda uređuje naše zajedništvo. Naravno,
tu tvrdnju valja upotpuniti i shvati u svjetlu enciklike 'Bog je ljubav' – zaključio
je msgr. Dal Toso.