Brojni vjernici diljem svijeta radosno su primili vijest da je Benedikt XVI., odstupajući
od kanonskoga zakona, odobrio pokretanje dijecezanskoga postupka za proglašenje blaženom
sestre Lucije dos Santos, jedne od vidjelica iz Fatime, nakon samo tri godine od njezina
preminuća. Sinoć je, 13. veljače, u katedrali u Coimbri u Portugalu – priopćeno je
iz Tiskovnoga ureda Svete Stolice – kardinal Saraiva Martins, pročelnik Zbora za proglašenje
svetih, rekao na svršetku mise na treću obljetnicu preminuća sestre Lucije, karmelićanke,
da je Sveti Otac, prihvaćajući molbu biskupa Coimbre Albina Mameda Cleta, koji dijele
brojni biskupi i vjernici diljem svijeta, dopustio otvaranje dijecezanskoga postupka
prije isteka kanonskoga roka. Osvrnuvši se na raspoloženje naroda na objavljenju
vijest biskup Fatime Antonio Augusto dos Santos Marto je u razgovoru za našu radio
postaju, rekao kako govori u svoje ime, u ime Fatimskoga svetišta i hodočasnika. Svi
smo s veseljem i zahvalnošću prema Svetom Ocu prihvatili vijest o pokretanju postupka
za proglašenje blaženom sestre Lucije. To je priznavanje svetosti svjedoka fatimskih
ukazanja i poruke, na koju poziva fatimska poruka. To je za nas radosna vijest, zadovoljni
smo i radi priznavanja važnosti fatimske poruke – rekao je biskup. Na novinarov
upit o Lucijinoj svetosti, rekao je kako je Lucija bila gotovo stogodišnji svjedok
i živo pamćenje fatimske poruke, preminula je u 97. godini života. Ona je nastojala
u jednostavnosti živjeti fatimsku poruku. Posebice je bila zaljubljena u Božju ljepotu,
kako je zapisano u njezinim spisima, a to je očitovala po uzornome životu. Božju je
ljepotu živjela u jednostavnosti i radosti zbog zaljubljenosti u Boga, njezina je
ljubav bila zarazna, utjecala je na narod koji je hrlio sestri Luciji. To se posebice
vidjelo na njezinoj sahrani, mnoštvo vjernika ju je ispratilo. Ta jednostavna svetost,
koju je svjedočila, te njezina zapisana razmišljanja, govore o čistoći njezine duše
i srca, koju je nastojala priopćiti svim vjernicima – istaknuo je biskup. Govoreći
o fatimskoj poruci, rekao je kako se na prvi pogled najviše doimlje to što se poruka
ne ograničava na osobni život vidjelaca nego je opća, odnosi se na dramatične i najtragičnije
događaje XX. stoljeća, na patnje čovječanstva i Crkve, na mučenike XX. stoljeća i
na mir. Srž poruke je obraćenje u teološkome i globalnome smislu, to je poziv da se
u srce Crkve i svijeta unese klanjanje Trojedinome Bogu, poziv na obraćenje srca prema
Bogu ljubavi i na zadovoljštinu. Sve je izrečeno govorom onoga doba, koji je i danas
veoma aktualan jer poziva vjernike da se ne mire s banalnošću i zlom u svijetu, nego
da osjete poziv na zadovoljštinu, to jest na obnovu vlastita života i svijeta, počevši
od obraćenja srca. Po mom mišljenju poruka je utješna, samilosna i puna nade za Crkvu
i svijet – zaključio je biskup.