O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Biskupi Biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine jučer su se u Banjoj Luci okupili na svome desetom redovitom zajedničkom zasjedanju, a pod predsjedanjem predsjednika BK BiH kardinala Vinka Puljića i predsjednika HBK biskupa Marina Srakića.
Izraze dobrodošlice biskupima iz Hrvatske uputio je kardinal Puljić, istaknuvši da se ovakvim oblikom zajedničkoga godišnjeg susreta gaji želja za očuvanjem povezanosti Crkve koja živi i djeluje u hrvatskome narodu te da se kroz potrebnu suradnju šalje pozitivna poruka vjernicima. Potom se osvrnuo na izazove koji ovo u postkomunističko, poratno i globalizacijsko vrijeme stoje pred Crkvom u Hrvata, napomenuvši kako ni na crkvenom ni na društvenom planu još nije napravljena cjelovita analiza komunističkog vremena i njegovih posljedica, kao ni vremena rata i poraća. Premda je rat već davno prošao, svjedoci smo da se prava tranzicija još nije dogodila te da se nalazimo na putu dobrano iskrivljene i nedovršene tranzicije – na putu koji se često pretvara u put korupcije. Sa žalošću moramo konstatirati da u svijetu politike često nije u središtu čovjek, nego vlast i sila – upozorio je kardinal Puljić.
Predsjednik HBK biskup Marin Srakić istaknuo je da čitavu Crkvu u Hrvata – premda živi u različitim političko-društvenim stvarnostima, odnosno u dvije države i dvije biskupske konferencije – veže pripadnost jednoj Crkvi i skrb za jedan vjernički hrvatski narod.
Tijekom zasjedanja biskupi su, između ostalog, razmatrali pitanja vezana uz hrvatsku inozemnu pastvu, Hrvatski papinski zavod svetoga Jeronima u Rimu, suradnju Hrvatskoga Caritasa i Caritasa BK BiH, kao i pitanja prevođenja dokumenata Svete Stolice na hrvatski jezik.
Također je potvrđeno kako će se i ove godine održati “Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“, i to između Druge i Treće korizmene nedjelje, odnosno od 18. do 24. veljače.
„Korizma i aparati: služiti se uređajima ili služiti uređajima“ – naslov je poruke koju je, uz korizmeno vrijeme, svojim vjernicima uputio hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk. Govoreći o prednostima i opasnostima različitih suvremenih sredstava komunikacije, biskup Štambuk je istaknuo kako ona olakšavaju i oplemenjuju življenje i omogućuju bolje snalaženje u životu, ali sa sobom nose i opasnosti da čovjek postane ovisnik i da po toj ovisnosti postaje svojevrsni dobrovoljni rob koji je spreman na svaki 'mig' toga uređaja staviti se u službu istome, puno puta bez neke osobite potrebe. Potrebno je uočiti da razni uređaji nisu nešto osobito pomogli u istinskomu zbližavanju ljudi. Dapače, kao da nas automatiziraju i čine hladnijima. Čak, štoviše, uvlači nas u sebičnost koja je razorna. Ne dopustimo da uz hladne aparate i sami postanemo hladni prema drugima, prema istinskomu životu – poručio je biskup Štambuk, zaželjevši vjernicima dobru i korisnu korizmu.
Argentinski kardinal Estanislao Esteban Karlić posjetit će, na poziv riječkoga nadbiskupa metropolita Ivana Devčića, svoj zavičajni kraj Grižane i Rijeku. Posjet započinje 16. veljače, a u nedjelju, 17. veljače, kardinal Karlić će u 10 sati predvoditi svečanu Svetu misu u župskoj crkvi Svetoga Martina u Grižanama, a u 17.30 sati u riječkoj katedrali. Prije mise u Grižanama, Kardinal će posjetiti roditeljsku kuću u Karlićima, gdje će ga dočekati rodbina i mještani, dok će se nakon Mise u riječkoj prvostolnici održati susret kardinala s novinarima, a bit će upriličen u katedralnome muzeju. U ponedjeljak, 18. veljače, Kardinala će, zajedno s nadbiskupom Devčićem, primiti riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, a poslije toga će posjetiti Brseč, rodno mjesto pokojnog nadbiskupa Josipa Uhača.
Hrvatska udruga medicinskih sestara organizirala je prošle srijede proslavu 16. svjetskog dana bolesnika. Misno slavlje u crkvi Svetoga Vinka Paulskog u Zagrebu predvodio je dr. Stjepan Baloban, istaknuvši da je Svjetski dan bolesnika, koji se u Katoličkoj Crkvi slavi od 1993. godine, poziv na ozbiljan ispit savjesti o brizi jednoga društva, pa tako i našega hrvatskog društva, za bolesnike i za sve one kojima je potrebna medicinska pomoć.
Patnja i bol se sve češće pretvaraju u trpljenje kojemu se u suvremenom načinu života ne vidi smisao. I tu dolazimo do onih iskonskih pitanja: zašto čovjek trpi, koji je smisao patnje? Zašto je ova ili ona osoba ili obitelj doživjela tragediju ili mora trajno trpjeti – upitao je dr. Baloban, poručivši da odgovore na ta i slična pitanja kršćani mogu potražiti jedino u istinskoj i iskrenoj vjeri u Isusa Krista, Boga koji je postao čovjekom i sam iskusio ljudsku patnju i bol. Unatoč tome što se događa s današnjim čovjekom i društvom u kojem živimo, Bog je uvijek tu, u našoj blizini – poručio je dr. Baloban.