Kardinal Francis Arinze o kršćanskome sadržaju Korizme

Katolički su vjernici ponovno pozvani živjeti korizmu, 'jako vrijeme' liturgijske godine kada se pripremamo za Uskrs. Osvrnuvši se na kršćanski sadržaj korizme u razgovoru za našu radio postaju, kardinal Francis Arinze, pročelnik Zbora za bogoštovlje i sakramentalnu stegu, rekao je kako su kršćani pozvani na zajedničku pripremu s Crkvom, odnosno na čitanje Svetoga pisma, a tko može, i svakodnevno moljenje časoslova. Treba sudjelovati u svetoj misi, po mogućnosti svaki dan a ne samo nedjeljom. Ali je najvažnije ući u duh pokore, pripreme i unutarnjega obraćenja – istaknuo je kardinal.
Na primjedbu kako korizma podsjeća na Isusov borak u pustinji, rekao je kako je Gospodin u pustinji proveo 40 dana pripremajući se za javno djelovanje. Broj četrdeset često srećemo u Svetome pismu, to je sveti broj: Mojsije je proveo četrdeset dana na brdu, Židovi su četrdeset godina ostali u pustinji. Mi se u korizmi, četrdeset dana, pripremamo za Uskrs. Korizma je dakle vrijeme izrazitijega duhovnog života, iščekivanja i slušanja riječi Božje, duhovnih vježbi, slušanja propovijedi i čitanja Svetoga pisma. U korizmi pozornije slušamo Boga koji nam govori – istaknuo je kardinal Arinze i dodao kako je korizma također vrijeme duhovne radosti. Uvijek moramo naglašavati duhovni vidik. Pokorom, molitvom i djelima milosrđa pripremamo dušu za veliki blagdan Uskrsa. To nas ispunja radošću jer je u Bogu naš spas. Opasnost je da u Korizmi ništa ne čine oni koji su bili bučni tijekom karnevala. Bilo bi dobro činiti malo trapljenje, primjerice u hrani, pušenju, ili u piću. Ali je najvažnije vjerno obavljanje životnih obveza – zaključio je kardinal.
Na upit kako moramo shvatiti milostinju, rekao je da je ona s drugima dijeliti zemaljska dobra koja nam Bog daje. I za poštene vrijedi obveza ne zaboraviti druge. Katekizam i II. vatikanski sabor, poglavito konstitucija 'Gaudium et spes' govore nam o namjeni zemaljskih dobara: Bog nam je dao zemaljska dobra, ne mogu, dakle,dvije ili tri osobe nadzirati i prisvajati pravo na dobra koja nam Bog daje. Bogati nikada ne smiju zanemariti siromašne, s njima moraju dijeliti sve. Ne smije se biti poput svetopisamskoga bogataša koji nije mario za Lazara – kazao je kardinal.
Na primjedbu kako Papa u korizmenoj poruci ističe da kršćanska djela milosrđa nisu čisto čovjekoljublje, rekao je kako je milostinja očitovanje kršćanske ljubavi. Mi nasljedujemo Krista koji je predao sebe za druge, došao je služiti, a ne da mu se služi, dao sve što je imao, dao je samoga sebe. Mi bismo morali dakle pokazati da u stvarnosti, dajući drugima, darivamo sebe, a to je vrhunski domet ljubavi. Nije dakle smisao u neznatnom darivanju novca, nego u očitovanju kršćanske ljubavi. Kršćani to čine u Kristovo ime. Blažena majka Terezija je govorila svojim sestrama: „Vi niste društvene djelatnice, nego ste svjedoci Isusove ljubavi“. Korizma je vrijeme za osobno obraćenje koje je potrebno svima. Potrebno je grješnicima, a moraju se neprestano obraćati i oni koji su bez grijeha – Bogu hvala –, ali zbog toga ne mogu biti oholi jer se i oni trebaju neprestano obraćati; što su pozorniji prema Bogu, što je Bog prisutniji u njihovu životu, željama i projektima, veća je ljubav prema bližnjemu – zaključio je kardinal Arinze.