Kršćanin je bit kanonskoga prava, a kanonsko pravo mora biti povezano s teološkim temeljem koji mu osigurava racionalnost

Kršćanin je bit kanonskoga prava, a kanonsko pravo mora biti povezano s teološkim temeljem koji mu osigurava racionalnost – istaknuo je Benedikt XVI. primivši 25. siječnja u audijenciju članove Papinskoga vijeća za tumačenje zakonskih propisa, u prigodi 25. obljetnice objavljivanja Zakonika kanonskoga prava, na kojemu je i sam radio kao metropolit i nadbiskup Münchena i Freisinga. Vijeće za tumačenje zakonskih propisa – primijetio je Benedikt XVI – bdije nad cjelovitošću i osuvremenjivanjem crkvenoga zakonodavstva te jamči njegovu dosljednost.
Papa je podsjetio na usku vezu, po Kristovoj želji, između kanonskoga zakona i života Crkve. Nije riječ samo o skupu normi usvojenih za poseban narod, koji je Kristova Crkva. Sveukupnost pravnih stvarnosti o kojima govori Zakonik sačinjava predivan mozaik u kojem su zastupljeni vjernici, laici, pastiri, sve zajednice, od Opće do krajevnih crkvi. Bit prava jest ljudska osoba, bit kanonskoga prava jest osoba kršćanina u Crkvi. Ovaj zakonodavni poredak mora biti jasan, uvijek sukladan s ostalim crkvenim zakonima. Stoga treba dokinuti zastarjele norme, preinačiti one koje trebaju biti ispravljene, tumačiti – u svjetlu živoga učiteljstva Crkve – nejasne i ispuniti eventualne rupe u zakonu. Treba – kako papa Ivan Pavao II. reče Rimskoj roti – voditi računa o nazočnim fleksibilnostima i njihovoj primjeni koje su oduvijek, upravo radi pastoralnih razloga, resile kanonsko pravo – rekao je Benedikt XVI.
Zakonik kanonskoga prava sadržava norme koje je crkveni zakonodavac usvojio radi dobra osoba i zajednica u mističnome tijelu Crkve. Kako reče Ivan Pavao II. objavljujući Zakonik kanonskoga prava 25. siječnja 1983. godine, Crkva je vidljiva društvena stvarnost, stoga su joj potrebne norme radi njezine hijerarhijske i organske vidljivosti, organiziranja vršenja povjerenih joj božanskih služba, poglavito posvećujuće vlasti i dijeljenja sakramenata, te uređivanja odnosa među vjernicima po pravdi koja se temelji na ljubavi kao i za potporu zajedničkim pothvatima u svrhu savršenijega kršćanskoga života.
Crkveni zakon je prije svega zakon slobode, zakon koji nas čini slobodnima da prionemo uz Krista. Stoga Božjem puku, novim naraštajima i svima koji su pozvani održavati kanonsko pravo treba znati izložiti stvarnu vezu koju ima sa životom Crkve, zaštitom osjetljivih interesa Božjih stvari i zaštitom prava najslabijih, onih koji se ne mogu braniti, ali i za obranu onih osjetljivih dobara koje je svaki vjernik besplatno primio: dar vjere, milosti Božje, koji ne mogu biti bez prikladne pravne zaštite u Crkvi – rekao je Benedikt XVI.