Crkva i društvo

Kinez Hu Jia, poznati borac za ljudska prava uhićen je u Pekingu – priopćila je Amnesty International – što je izazvalo oštre prosvjede iz čitavoga svijeta. Optužen je za neprijateljsko djelovanje protiv države, zatvoren je u samicu i još mu nije dopušten susret s pravobraniteljima. Njegovo se uhićenje – kako prenosi Amnesty – dogodilo u kontekstu nasilja nad pobornicima za ljudska prava, u vidiku Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine. Nasilju su podvrgnuti svi koji prijavljuju kršenje ljudskih prava i izvješćuju obavijesna sredstva i nevladine organizacije. Kineska vlada krši obećanje dano svijetu kako bi dobila Olimpijske igre; ne priznaje prava naroda, zakonom se služi kao represivnim sredstvom, a cenzurom kao metodom očuvanja svoga imidža – stoji u priopćenju kineske organizacije za ljudska prava. Amnesty je uputila apel za oslobađanje Hua Jiaa, a 57 kineskih pisaca, odvjetnika i boraca za ljudska prava potpisalo je pismo za njegovo puštanje na slobodu. Međunarodni savez novinara pozvao je kinesku vladu na poštivanje građanskih prava te da poduzme konkretne mjere za slobodu tiska i slobodnoga informiranja. Udruga „član 21 za slobodu informiranja i izražavanja“ pozvala je sve vlade da odgovore na negativne vijesti iz Pekinga. Podsjetimo, Klub inozemnih dopisnika iz Pekinga prošli je tjedan uputio prosvjednu notu zbog zastrašivanja, ometanja i napada na inozemne novinare unatoč ugovoru koji je kineska vlada prije godinu dana potpisala o slobodi tiska. Kineska udruga za ljudska prava upozorava da će pritisak na novinare s približavanjem Olimpijskih igara biti još veći: tko se god usudi kritizirati Vladu i stanje u Kini može završiti u zatvoru – upozoravaju iz udruge.
Na poziv astanskog nadbiskupa Tomasza Peta, na ovogodišnji Uskrs četvorica franjevaca konventualaca odlaze u Astanu, glavni grad Kazahstana, gdje će osnovati samostan i započeti pastoralno djelovati, najavljeno je na web stranici vrhovne uprave franjevaca konventualaca u Rimu, a prenosi glasilo Fraternitas.
U toj zemlji s 15 milijuna stanovnika, oko 47 posto su muslimani, a 46 posto je kršćana. Želju nadbiskupa Peta podržali su i poglavari različitih vjerskih zajednica u Kazahstanu - veliki muftija Absttar Derbissali, evangelički luteranski biskup Jurij Novogorodov te pravoslavni arhimandrit Serafim Dunaj sa suradnicima, koji su u cilju realizacije te želje i potrebe s nadbiskupom Petom i biskupom Karagande Janom Pavelom, nedavno posjetili i Generalnu kuriju franjevaca konventualaca u Rimu. Kršćanstvo su u Kazahstan donijeli franjevci u 13. st., a Katolička Crkva u Kazahstanu službeno je priznata krajem devedesetih godina protekloga stoljeća. Po broju pripadnika je među malobrojnijima, tek oko 300 tisuća, što je oko 2 posto od ukupnog stanovništva. Najveća skupina katolika živi u gradu i biskupiji Karagandi. To su uglavnom Poljaci, Ukrajinci i Nijemci deportirani u tijeku II. svjetskog rata. U Kazahstanu je pet katoličkih biskupija s četiri biskupa. Malobrojnije od Katoličke su Evangelička luteranska te Metodistička crkva, najbrojnija je Ruska pravoslavna Crkva, a slijede je Armenska apostolska Crkva, Grčka pravoslavna Crkva te autokefalna Gruzijska pravoslavna Crkva.