Pred novim izazovima globalizacije i sve većega pluralizma, katolička škola treba
razmotriti svoje poslanje – rekao je papa Benedikt XVI. sudionicima opće skupštine
Zbora za katolički odgoj, koje je 21. siječnja primio u audijenciju. Odgoj je konkretni
izraz duhovnoga milosrđa, te jedno od prvih djela ljubavi u poslanju Crkve, koje je
ona pozvana ponuditi čovječanstvu – istaknuo je Sveti Otac u govoru. Potrebno je razmisliti
– dodao je Papa – kako učiniti tu apostolsku zadaću crkvene zajednice, povjerenu katoličkim
sveučilištima, učiniti aktualnom i djelotvornom. Govoreći potom o reformi crkvenih
studija filozofije, Papa je istaknuo izazove s kojima se moraju suočiti crkveni fakulteti
i katoličke škole. Crkvene discipline, posebice teologija, danas su podvrgnute novim
pitanjima, u svijetu koji je s jedne strane u kušnji radi racionalizma, a s druge
radi fundamentalizama – napomenuo je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na poslanje koje
je škola pozvana vršiti danas, u kontekstu obilježenome očiglednom odgojnom krizom.
Katolička škola, kojoj je glavno poslanje formirati učenika prema cjelovitome antropološkom
viđenju, iako je otvorena svima, i poštuje svačiji identitet, ne može ne ponuditi
svoj odgojni, ljudski i kršćanski vidik – naglasio je Sveti Otac te istaknuo kako
se škola danas mora suočavati s novim izazovom koji je zbog globalizacije i sve većega
pluralizma sve oštriji, a to je međukulturnost i međureligioznost. U prihvaćanju
kulturne mnogostrukosti, učenici i roditelji se nužno suočavaju s dvije potrebe: s
jedne strane, ne isključiti nekoga u ime njegove kulturne ili religijske pripadnosti;
a s druge strane, nakon prepoznavanja i prihvaćanja te različitosti, ne zaustaviti
se na samoj konstataciji. To bi, naime, značilo nijekati da se kulture doista poštuju
kada se susretnu, te da ljudi mogu međusobno razgovarati i razumjeti se unatoč prostornim
i vremenskim udaljenostima. Osvrnuvši se potom na odgoj sjemeništaraca, Sveti je Otac
naglasio važnost ispravnoga postavljanja različitih dimenzija svećeničke formacije,
i to slijedeći upute Drugoga vatikanskog sabora. Osim toga, takav odgoj trebat će
svećenicima dati smjernice, korisne za dijalog sa suvremenim kulturama. Ljudski i
kulturni odgoj stoga treba ojačati i poduprijeti i uz pomoć modernih znanosti, budući
da neki društveni čimbenici koji destabiliziraju, a danas su nazočni u svijetu (kao
primjerice, stanje brojnih rastavljenih obitelji, odgojna kriza, prošireno nasilje,
i slično) čine krhkima nove naraštaje. U isto vrijeme – dodao je Sveti Otac – potreban
je odgovarajući odgoj za duhovni život, koji će kršćanske zajednice, a posebice župe,
učiniti sve svjesnijima svojega zvanja i sposobnijima odgovoriti na odgovarajući način
na zahtjeve o duhovnosti koji dolaze ponajviše od mladih.