Primivši u petak, 18. siječnja, u audijenciju članove Konferencije latinskih biskupâ
iz područja arapskih zemalja, u prigodi njihova pohoda ad Limina, papa Benedikt XVI.
je izrazio nadu da te zemlje, koje kršćani često napuštaju zbog stalnoga nasilja,
neće postati arheološka mjesta bez crkvenoga života. Poziv kršćana u arapskim područjima
ima bitnu važnost – primijetio je Sveti Otac te pojasnio – oni su tvorci mira i pravednosti,
te živa nazočnost Krista koji je došao pomiriti svijet s Ocem. Beskonačno nasilje,
nesigurnost i mržnja, koji vladaju u vašim prostorima, čine suživot teškim – primijetio
je Papa. Ponekad takav zabrinjavajući spoj izaziva bojazan za život vaših zajednica.
Stoga je to teški izazov koji vas potiče na jačanje vjere vjernika, kao i njihov osjećaj
bratstva, kako bi svi mogli živjeti u nadi utemeljenoj na sigurnosti da Gospodin nikada
ne napušta one koji Mu se obrate. Samo je Gospodin naša istinska nada, na temelju
koje se možemo suočiti sa svojom sadašnjošću – istaknuo je Sveti Otac te potaknuo
biskupe da budu blizu ljudima koji su povjereni njihovoj službi te da ih prate na
putu istinske vjernosti Evanđelju. Primijetivši potom kako je razumljivo to da
kršćani, zbog prilika u kojima se nalaze, žele napustiti svoju zemlju, Sveti je Otac
istaknuo kako je ipak potrebno ohrabriti i odlučno poduprijeti one koji odluče ostati
vjerni svojoj zemlji, kako ona ne bi postala arheološko područje bez crkvenoga života.
Zbog toga je Papa zajamčio vlastitu potporu pothvatima biskupâ kako bi se ostvarili
društveno-gospodarski uvjeti u korist kršćana na arapskim područjima. Spomenuvši suradnju
među katolicima različitih obreda, Papa je kazao kako je Kristova molitva u Dvorani
Posljednje večere – „Da svi budu jedno“, žuran poziv na neprestano traženje jedinstva
Kristovih učenika. Prepreke na putu jedinstva ne smiju nikada ugasiti zanos u stvaranju
uvjeta za svakodnevni dijalog koji je uvod u jedinstvo – kazao je Sveti Otac te, napomenuvši
kako se nazočni biskupi svakodnevno susreću s članovima drugih religija, Židovima
i muslimanima, istaknuo da je potrebno bolje uzajamno poznavanje u svrhu većega poštovanja
ljudskoga dostojanstva, jednakosti pravâ i dužnosti ljudi, i veće pozornosti prema
potrebama svake osobe, a posebice onih najsiromašnijih.