Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji - 13. siječnja 2008
Papa Benedikt XVI. jučer je brojno mnoštvo hodočasnika pozvao tijekom nagovora prije
anđeoskog pozdravljenja da žive svoju vjeru živo i zauzeto jer su po sakramentu krštenja
postali djeca Božja i dionici nebeskoga kraljevstva. S današnjim blagdanom Krštenja
Isusova zaključuje se božićno liturgijsko vrijeme. Ono Djetešce, kojemu su se Mudraci
s istoka došli u Betlehem pokloniti noseći svoje simbolične darove, sada nalazimo
kao odrasloga čovjeka, u trenutku u kojem daje da ga u rijeci Jordanu krsti veliki
prorok Ivan (usp. Mt 3,13). Evanđelje bilježi da je Isus, nakon što je primio krštenje,
izašao iz vode, a nad njim su se otvorila nebesa te se na nj spustio Duh Sveti kao
golub (usp. Mt 3,16). Tada se s neba čuo glas koji je rekao: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni!
U njemu mi sva milina!" (Mt 3,17). Bilo je to njegovo prvo javno očitovanje, nakon
tridesetak godina skrovita života u Nazaretu. Svjedoci toga jedinstvenoga događaja,
uz Ivana Krstitelja, bili su njegovi učenici, od kojih su neki otada postali sljedbenici
Kristovi (usp. Iv 1,35-40). Bila je to u isto vrijeme i kristoobjava i bogoobjava.
Najprije se Isus objavio kao Krist, što je grčki izraz koji prevodi hebrejski naslov
Mesija, a znači "pomazanik": nije on bio pomazan uljem poput izraelskih kraljeva i
velikih svećenika, nego Duhom Svetim. U isto vrijeme, sa Sinom su se pojavili i znakovi
Duha Svetoga i nebeskoga Oca rekao je Sveti Otac. Koje je značenje ovoga čina što
ga je Isus htio izvršiti - nadvladavajući tako Krstiteljev otpor - kako bi bio poslušan
volji Očevoj (usp. Mt 3,14-15)? Duboki smisao postat će vidljiv tek na kraju Kristova
zemaljskog života, to jest u njegovoj smrti i uskrsnuću. Dajući da ga Ivan krsti zajedno
s grešnicima, Isus je počeo na sebe uzimati teret krivice čitavoga čovječanstva, kao
Jaganjac koji "uzima" grijeh svijeta (usp. Iv 1,29). To je djelo koje je on dovršio
na križu kad je primio i svoje "krštenje" (usp. Lk 12,50). Doista, umirući, on je
"uronio" u ljubav Očevu i izlio Duha Svetoga, kako bi se oni koji u njega vjeruju
mogli ponovno roditi iz toga neiscrpnoga izvora novoga i vječnoga života. Cjelokupno
Kristovo poslanje može se sažeti u ovome: krstiti nas Duhom Svetim da nas oslobodi
ropstva smrti i "otvoriti nam nebesa", to jest pristup istinskom i punom životu, koji
će uvijek biti "novo uranjanje u širinu bića, dok smo jednostavno obuzeti radošću"
(Spe salvi, 12) istaknuo je Papa. To se dogodilo i s ovo trinaestero djece kojima
sam podijelio sakrament krsta ovog jutra u Sikstinskoj kapeli. Na njih i na njihove
obitelji zazivamo majčinsku zaštitu Blažene Djevice Marije. Molimo i za sve kršćane
da još bolje razumiju dar krštenja te se zauzmu u njegovu dosljednu življenju, svjedočeći
ljubav Oca i Sina i Duha Svetoga nastavio je nadalje Benedikt XVI. Nakon molitve
Anđeo Gospodnji Papa se osvrnuo na Svjetski dan selilaca. Danas se obilježava Svjetski
dan selilaca i prognanika koji ove godine u središte razmišljanja stavlja pozornost
na mlade selioce. Mnogi su, doista, mladi koji su iz različitih razloga prisiljeni
živjeti daleko od svojih obitelji i svojih zemalja. U posebnoj su opasnosti djevojke
i maloljetnici. Neka djeca i adolescenti rođeni su i odrasli u prognaničkim naseljima.
I oni imaju pravo na budućnost! Izričem svoje poštovanje svima koji se zauzimaju u
korist mladih selioca, njihovih obitelji i oko njihove integracije u smislu zaposlenja
i školovanja. Pozivam crkvene zajednice da sa simpatijom prihvaćaju mlade i malene
s njihovim roditeljima, nastojeći razumjeti njihov život i omogućiti njihovo uključivanje
u zajednicu. Dragi mladi selioci! Zauzmite se da zajedno sa svojim vršnjacima izgradite
pravednije i bratskije društvo, ispunjavajući svoje dužnosti, poštujući zakone i ne
dozvoljavajući da vas ikad ponese nasilje. Sve vas povjeravam Mariji, Majci čitavoga
čovječanstva ovim riječima zaključio je svoje podnevno obraćanje papa Benedikt XVI.