Odgojna djelatnost Crkve ne odnosi se samo na katoličke školske ustanove nego na školu
općenito. Stoga je žurno u sve škole, javne i privatne, uvesti pastoralnu službu.
Zbor za katolički odgoj prihvaća prijedlog pape Benedikta XVI. iznesen tijekom tradicionalnoga
'Tebe Boga hvalimo' na svršetku godine, i temeljito će raspravljati o pastoralu u
školama – osnovnim, srednjim i višim – rekao je kardinal Zenon Grocholewski, pročelnik
Zbora za katolički odgoj, u intervjuu objavljenom u vatikanskom dnevniku L'Osservatore
Romano' . Papa je 31. prosinca predložio da se pastoralno sveučilišno iskustvo proširi
na sve škole. Sa zanimanjem sam slušao Papine riječi. Premda su bile upravljene rimskoj
sveučilišnoj zajednici, one se odnose na čitavi svijet škole. Znatan dio svjetskoga
stanovništva zauzet je u školi i odgoju. Stoga pastoralna skrb Crkve za školsku stvarnost
u čitavome svijetu zahtijeva velike napore – rekao je kardinal. Na novinarov upit
što je školski pastoral i na čemu se temelji, rekao je kako školski pastoral organski
pripada široj odgojnoj zadaći Crkve, temelji se na Isusovoj zapovijedi: Idite i poučavajte
sve narode, učite ih da vrše sve to što sam vam zapovjedio“. To se odnosi na katoličke
škole, koje ustavno ovise o Crkvi, također i na javne škole. U nekim dijelovima svijeta
škola je usko povezana s kršćanskim zajednicama, primjerice u misijskim zemljama gdje
su škola, bolnice i karitativno djelovanje u prvom planu. U Sjedinjenim Američkim
Državama župe vode škole, u drugim krajevima one ovise o redovničkim zavodima i družbama.
Ta ovisnost o redovničkim zavodima ponekad je zamaglila osjećaj pripadništva školstva
čitavoj crkvenoj zajednici. Posljednjih godina su kriza zvanjâ i financijske teškoće
pridonijele shvaćanju kako katolička škola pripada Crkvi – istaknuo je kardinal. Na
upit kako ostvariti školski pastoral, rekao je kako je najbolje sredstvo katolički
vjeronauk u školama. To je pravo roditelja i Crkve, a škola je naravno mjesto za cjeloviti
odgoj. Premda škola kao takva, uključujući i katoličku školu, ispovijedanjem vjere
ne uvjetuje pohađanje škole, ipak može pridonijeti približavanju vjeri. Vjerska pouka
može pridonijeti shvaćanju kršćanstva, uputiti u poznavanje Isusa Krista i njegova
evanđelja. U tome smislu se može shvatiti kao kulturni prijedlog. U katoličkoj školi
vjeronauk ima zadaću pomoći učenicima da izgrade vlastito stajalište u pitanju vjere,
nauče poštovati tuđa stajališta, pridonoseći tako sazrijevanju i cjelovitijem shvaćanju
stvarnosti – rekao je kardinal. Na primjedbu kako se vjeronauk u školama shvaća
kao napad na laičnost države, rekao je kako se vjeronauk može poučavati na razne načine,
ovisno o zakonskim kontekstima država. Vjeronauk se temelji na pravu na vjerski odgoj
i slobodu poučavanja. To se pravo odnosi na obitelj, Crkvu i školu, prirodne sredine
za odgoj budućih naraštaja. To se može provesti na ustavnoj razini, urediti zakonom
o školstvu i pomoću sporazuma i konkordata. Neke države ostavljaju mogućnost odabira
između vjeronauka i etike. Negdje je na snazi dogovor između vjerskih zajednica i
države kako jamčiti pravo na vjerski odgoj, vodeći računa o pravu obitelji i učenika.
Uz općeniti vjerski odgoj može se zahtijevati dopunska vjerska izobrazba. U Francuskoj
nema vjeronauka u javnim školama, ali postoje kapelani i vjeroučitelji koji na zahtjev
učenika mogu u slobodno vrijeme držati vjeronauk u školi. Neke države predviđaju jedinstveni
prostor za vjerski odgoj. U tim slučajevima Crkva s drugim vjerskim i civilnim dužnosnicima
surađuje u pripremi zajedničkoga programa i obrazovanju nastavnika. Tako se ne može
dogoditi da školski udžbenici ili nestručno osoblje mladima prenesu krivu sliku o
Crkvi i katoličkoj vjeri – istaknuo je kardinal. Na novinarov upit o izazovima
za školski pastoral, rekao je kako školski pastoral mora ići u korak s vremenom, sučeljavati
se sa stvarnošću multikuturalnosti i multireligioznosti, a na Zapadu se uz spomenute
pojave mora sučeljavati s relativizom i funkcionalnom kulturom. Dijalog i uzajamno
poštovanje pogoduju susretu, ali prije njih dolazi svijest o vlastitome kršćanskom
identitetu. Katolička škola u tome ima veoma važnu ulogu. U tu svrhu će Zbor za katolički
odgoj 27. i 28. ožujaka organizirati međunarodni susret katoličkih odgojnih udruga
i ustanova povezanih s Međunarodnim savezom katoličkih sveučilišta. Drugi pak veliki
izazov je relativizam koji zahvaća etičke vrednote i samu katoličku vjeru. Benedikt
XVI. često upozorava na opasnost od relativizma i njegov negativan utjecaj na odgoj.
Ništa manje nije opasna funkcionalna racionalnost. Papa često govori o kulturi utemeljenoj
na funkcionalnoj racionalnosti koja se protivi ili nastoji odstraniti kršćanstvo,
vjersku i moralnu tradiciju. Stoga je danas neophodno u svjetlu vjere pripremiti mnogostruke
upite koji se pojavljuju u raznim okvirima znanosti i velikih odabira. Pred tim izazovima
kako bi oblikovao kršćane i učinio ih učinkovitima u školi školski pastoral mora posegnuti
za kršćanskom antropologijom; cjelovita osoba uvijek mora biti i ostati u središtu
odgojnoga procesa – upozorio je kardinal. Na upit tko su protagonisti školskoga
pastorala, rekao je kako je to prije svega čitava crkvena zajednica. To je logična
posljedica organskoga odnosa između pastorala i poslanja Crkve: ići ususret čovjeku
koji živi u povijesnoj stvarnosti. Katoličke škola je također pastoralni subjekt.
Crkvena zajednica mora biti sve pozornija na opće poslanje Crkve u društvu i stoga
mora shvatiti smisao i odgovornost za pastoral u školi. Ivan Pavao II. je u pismu
obiteljima 1994. godine napisao: Roditelji su prvi i glavni odgojitelji vlastite djece,
a uz njih su bitni katolički nastavnici. Njihov prinos može biti učinkovit, a mora
se oslanjati na tri velika stožera: sposobnosti, duhu služenja i svjedočenju. Oni
su subjekti i na svoj način predmeti crkvenoga pastorala. Obiteljima i nastavnicima
potrebna je trajna teološka i duhovna izobrazba kako bi mogli profesionalno i vjerodostojno
poučavati vjeru – istaknuo je kardinal. Na upit kako gleda na budućnost, rekao
je da s pouzdanjem možemo gledati naprijed. Isus Krist je glavni pastoralni čimbenik,
a Crkva sakrament, a pastoralna školska služba pridonosi da školski odgoj zadrži vezu
s Bogom. Don Bosco je govorio: „Odgoj je pitanje srca“, a sveti Franjo Saleški: „Tko
osvoji čovječje srce, osvojio je čitavoga čovjeka.“ Takav odgoj izgrađuje osobu i
pridonosi izgradnji civilizacije ljubavi. Papa Benedikt XVI. u odgoju vidi rješenje
najtežih problema čovječanstva – zaključio je kardinal Grocholewski.