Komentari na Papin govor pred Diplomatskim zborom

Opširan govor pape Benedikta XVI. pred Diplomatskim zborom, kojim je obuhvatio brojne teme, među kojima velike međunarodne krize, obranu života, te međureligijski dijalog, imao je veliki odjek na međunarodnoj razini. Papine su riječi, kako se kaže u ovakvim slučajevima, obišle svijet. Svi veliki svjetski mediji posvetili su dosta prostora Papinu govoru, ističući pojedine teme, ovisno o aktualnome stanju u dotičnoj zemlji. Spomenimo samo neke: francuski katolički dnevnik „La Croix“ u naslovima je istaknuo Papin poziv na moralno korištenje znanosti, dok je „Le Monde“, prenoseći France Presse, istaknuo poticaj Svetoga Oca na opću raspravu o svetosti ljudskoga života. Agencija Reuters, kao i veći dio američkoga i kanadskog tiska izdvojili su Papin apel da oružje za masovno uništavanje ne završi u rukama teroristâ. Brojni su dnevnici pak istaknuli riječi Benedikta XVI. o Srednjem istoku, a neki i Papinu zabrinutost za humanitarnu krizu u Darfuru, za mir u Keniji, te za pučanstvo Latinske Amerike, pogođeno prirodnim katastrofama.
U jednome od ključnih odlomaka, Sveti je Otac napomenuo kako mir ne može biti samo neka jednostavna riječ ili neostvariva težnja. Mir je obveza i način života. Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na te Papine riječi, Sergio Marelli, glavni ravnatelj Saveza kršćanskih organizacija međunarodne dragovoljačke službe, primijetio je kako Sveti Otac oduvijek ističe da je mir djelo koje valja svakodnevno graditi stilom života, svakodnevnim odlukama, kroz važne politike, ali i donošenjem, na osobnoj razini, malih, svakodnevnih odluka koje mogu ići ili u smjeru mira, ili prema nasilju i sukobu, te tako i prema ratu. Nije slučajno to što upravo Sveti Otac napominje kako je jednostavan stil života neophodno potreban za izgradnju mira, te kako bi se našem svijetu dalo jamstvo za budućnost. Jednostavan stil života, popraćen ozbiljnim zalaganjem za pravednu raspodjelu bogatstava, nama su drage teme; one su u temeljima našega zalaganja kao međunarodnih dragovoljaca. Kada naglašavamo da ne nedostaje bogatstava, nego je samo problem u njihovoj raspodjeli među ljudima na Zemlji, osjećamo se u potpunome skladu sa Svetim Ocem – napomenuo je Marelli.
U svojemu je govoru Diplomatskome zboru Sveti Otac istaknuo također kako pravo može biti djelotvorna mirovna snaga samo ako su njegovi temelji čvrsto povezani s naravnim pravom koje je dao Stvoritelj. Razmišljajući o tim Papinim riječima, Vittorio Possenti, profesor političke filozofije na sveučilištu u Veneciji, kazao je kako nam je Benedikt XVI., i kao papa, ali i prije kao kardinal, više puta govorio o važnosti naravnoga moralnog zakona i naravnoga prava, koje je temelj ljudskih prava. Najvažnije pravo koje, takoreći, nadahnjuje sva druga prava, uključujući i međunarodno pravo, jest naravno pravo – kazao je prof. Possenti. Istaknuvši potom važnu Papinu tvrdnju da se Boga nikada ne može isključiti iz ljudskoga i povijesnoga obzora, i da je Božje ime, ime pravednosti, profesor je primijetio kako bi neka „laicistička“ stajališta htjela napredovati u svim društvenim, moralnim i političkim pitanjima djelujući kao da Boga nema. Osvrnuvši se pak na dio Papina govora o velikim bioetičkim problemima, prof. Possenti je primijetio da se malo pomalo ocrtava ideja o tome da znanost i moral nisu međusobno protivne, te da moral ima puno pravo uređivati ljudsko djelovanje, a to znači i upućivati i uređivati ono posebno, vrlo važno djelovanje u biotehnologiji i znanstvenim otkrićima.