Poruka Pape Benedikta XVI. URBI et ORBI na Božić 2007.
Danas je, točno
u podne, na Trgu svetoga Petra pred brojnim mnoštvom hodočasnika papa Benedikt XVI.
održao nagovor i čestitao Božić na 63 jezika svijeta, među kojima i na hrvatskome,
prije blagoslova URBI et ORBI. "Dan nam presveti osvanu: Dođite, narodi, poklonite
se Gospodinu, jer danas siđe na zemlju svjetlost velika" (Božićna danja misa, pjesma
prije Evanđelja). Draga braćo i sestre! "Dan nam sveti osvanu". Dan velike nade:
danas se rodio Spasitelj čovječanstva! Rođenje djeteta obično donosi svjetlo nade
svima koji ga uzdrhtali očekuju. Kad se rodio Isus u betlehemskoj špilji, "svjetlost
velika" pojavila se na zemlji; velika nada ušla je u srce onih koji su ga čekali:
"lux magna", pjeva liturgija ovoga božićnoga dana. Nije, naravno, bila "velika" na
način ovoga svijeta, jer su je isprva mogli vidjeti samo Marija, Josip, nekoliko pastira,
potom mudraci, starac Šimun, proročica Ana: oni koje je Bog unaprijed izabrao. Pa
ipak, u skrovitosti i tišini te svete noći za svakoga je čovjeka upaljena svjetlost
blistava koja ne može zaći; došla je na svijet velika nada koja donosi radost: "I
Riječ tijelom postade i nastani se među nama i vidjesmo slavu njegovu" (Iv 1,14). "Bog
je svjetlost – kaže Ivan – i tame u njemu nema nikakve" (1Iv 1,5). U Knjizi Postanka
čitamo kako u počecima ovoga svijeta, "zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala
nad bezdanom". "I reče Bog: 'Neka bude svjetlost!' I bi svjetlost" (Post 1,2-3). Božja
stvoriteljska Riječ – na hebrejskom Dabar, na latinskom Verbum, na grčkom Logos –
Svjetlost je, izvor života. Sve je postalo po Logosu i bez Njega ništa nije postalo
od svega što postoji (usp. Iv 1,3). Eto zašto su sva stvorenja u svome temelju dobra
i u sebi nose pečat Boga, iskru njegove svjetlosti. Ipak, kad se Isus rodio od Djevice
Marije, sama je Svjetlost došla na svijet: "Bog od Boga, Svjetlo od Svjetla" ispovijedamo
u Vjerovanju. U Isusu je Bog postao ono što nije bio, ostajući ono što je bio: "svemoć
je ušla u dječje tijelo, a nije bila lišena vlasti nad svemirom" (usp. Augustin, Serm
184,1 o Božiću). Postao je čovjekom Onaj koji je stvoritelj čovjeka, da svijetu donese
mir. Stoga u božićnoj noći čete anđela pjevaju: "Slava na visinama Boga, a na zemlji
mir ljudima, miljenicima njegovim" (Lk 2,14). "Danas siđe na zemlju svjetlost velika".
Svjetlost Kristova nositeljica je mira. U misi polnoćki euharistijsko bogoslužje započelo
je upravo ovom pjesmom: "Danas nam s neba pravi mir siđe" (ulazna antifona). Dapače,
samo "velika" svjetlost koja se pojavila u Kristu može ljudima podariti "pravi" mir:
eto zašto je svaki naraštaj pozvan primiti ga, primiti Boga koji je u Betlehemu postao
jedan od nas rekao je papa Benedikt XVI. Ovo je Božić! Povijesni događaj i otajstvo
ljubavi koje već više od dvije tisuće godina poziva muškarce i žene svakoga vremena
i svakoga mjesta. To je sveti dan u kojem sjaji Kristova "svjetlost velika", nositeljica
mira! Naravno, da bi je se prepoznalo, da bi je se prihvatilo, potrebna je vjera,
potrebna je poniznost. Poniznost što ju je pokazala Marija koja je povjerovala Gospodinovoj
riječi i koja se prva poklonila, nagnuta nad jaslama, plodu svoje utrobe; poniznost
što ju je pokazao Josip, čovjek pravedan, koji je imao hrabrost vjere te je radije
bio poslušan Bogu nego da pazi na svoj dobar glas; poniznost kakvu su imali pastiri,
siromašni i nepoznati pastiri, koji su primili navještaj nebeskoga glasnika i pohitali
do špilje gdje su našli tek rođeno dijete te se, puni divljenja, poklonili hvaleći
Boga (usp. Lk 2,15-20). Maleni, siromasi duhom, to su protagonisti Božića, kako jučer
tako i danas; vjekovni protagonisti govora o Bogu, neumorni graditelji njegova Kraljevstva
pravde, ljubavi i mira nastavio je nadalje Sveti Otac. U tišini betlehemske noći
Isus se rodio, a brižne su ga ruke primile. A sada, na ovaj naš Božić, dok i dalje
odjekuje radostan navještaj njegova otkupiteljskog rođenja, tko je spreman otvoriti
mu vrata svoga srca? Muškarci i žene našega vremena, i nama Krist dolazi donijeti
svjetlost, i nama dolazi podariti mir! No tko bdije, u noći sumnje i nesigurnosti,
srca budna i s molitvom? Tko iščekuje zoru novoga dana održavajući upaljenim plamen
vjere? Tko ima vremena slušati njegovu riječ i dozvoliti da ga obuhvati privlačnost
njegove ljubavi? Da! Svima je upravljena njegova poruka mira; svima dolazi ponuditi
sebe sama kao sigurnu nadu spasenja. Kristova svjetlost koja dolazi rasvijetliti svako
ljudsko biće, neka konačno zasja i neka bude utjeha svima koji se nalaze u tminama
bijede, nepravde, rata; svima kojima je još uvijek zanijekano pravo na sigurniji život,
na zdravlje, na školovanje, na stalno zaposlenje, na puno sudjelovanje u građanskoj
i političkoj odgovornosti bez nasilja, te na promjenu onih situacija koje vrijeđaju
ljudsko dostojanstvo. Žrtve krvavih oružanih sukoba, terorizma i nasilja svake vrste,
koji nanose nečuvene patnje čitavim narodima, na poseban su način oni najranjiviji,
djeca, žene i starije osobe. Dok etničke, vjerske i političke napetosti, nestabilnost,
suparništva, sukobi, nepravde i diskriminacije, koje kidaju unutarnji ustroj mnogih
zemalja, zaoštravaju međunarodne odnose. A u svijetu sve više raste broj selilaca,
prognanika, iseljenih i zbog čestih prirodnih nepogoda, što je često posljedica zabrinjavajućih
promjena u okolišu istaknuo je Papa. Na ovaj dan mira misli se upravljaju ponajprije
onamo gdje odjekuje tutnjava oružja: prema izmučenim područjima Darfura, Somalije
i sjevera Demokratske Republike Kongo, prema graničnom području između Eritreje i
Etiopije, prema čitavom Bliskom istoku, a posebice Iraku, Libanonu i Svetoj zemlji,
prema Afganistanu, Pakistanu i Šri Lanki, prema balkanskom području i prema tolikim
drugim kriznim žarištima koja su nažalost često zaboravljena. Djetešce Isus neka donese
utjehu svima koji su u kušnji, a odgovornima u vlasti neka udijeli mudrost i odvažnost
da traže i nađu humana, pravedna i trajna rješenja. Na žeđ za smislom i vrijednostima
koja se osjeća u današnjem svijetu, na potragu za blagostanjem i mirom koja obilježava
život cijeloga čovječanstva, na očekivanja siromašnih, Krist, pravi Bog i pravi Čovjek,
odgovara svojim rođenjem – Božićem. Pojedinci i narodi ne moraju ga se bojati, prepoznati
i primiti: s Njime "svjetlost jasna" rasvjetljuje obzorje čovječanstva; s Njime započinje
"sveti dan" koji nema zalaza. Neka ovaj Božić svima doista bude dan radosti, nade
i mira – poželio je papa Benedikt XVI. "Dođite se svi pokloniti Gospodinu". S Marijom,
Josipom i pastirima, s mudracima i nebrojenom četom poniznih klanjatelja novorođenoga
Djetešca, koji su kroz stoljeća prihvatili otajstvo Božića, i mi, braćo i sestre sa
svakoga kontinenta, dozvolimo da se svjetlost ovoga dana proširi posvuda: neka uđe
u naša srca, rasvijetli i ugrije naše domove, donese spokoj i nadu u naše gradove,
podari svijetu mir. To je moja želja vama koji me slušate. Želja mi je da se upravlja
ponizna i pouzdana molitva Djetešcu Isusu, da njegova svjetlost razagna svaku tamu
iz vašega života te vas ispuni ljubavlju i mirom. Gospodin, koji je u Kristu zasjao
svojim milosrdnim licem, neka vam podari svoju radost i učini vas glasnicima njegove
dobrote. Sretan Božić! – ovom srdačnom čestitkom završio je svoj nagovor Sveti Otac.