Papa primio vjerodajnice novih veleposanika

Odgoj za mir, međureligijski dijalog, borba protiv side, održivi razvoj – neke su od važnih tema na koje se papa Benedikt XVI. osvrnuo danas primivši u audijenciju sedam novih veleposlanika pri Svetoj Stolici. Riječ je o diplomatskim predstavnicima iz Tajlanda, Sejšela, Namibije, Gambije, Surinama, Singapura i Kuvajta. Neka dijalog nadvlada nasilje, a želja za mirom nadvisi individualizam kako bi se izbjegle napetosti i mržnja koje priječe pomirenje društava – snažan je poticaj koji je Sveti Otac izrazio u zajedničkome govoru upravljenome novim veleposlanicima. Papa je, osim toga, uputio apel da vladajući u tim zemljama učine sve kako bi vratili nadu narodima koje vode. U tom smislu ih je potaknuo da vode računa o najdubljim težnjama svojih naroda, te da učine sve kako bi mogli koristiti prirodna i gospodarska bogatstva vlastite zemlje, i to prema načelima pravednosti i nepristranosti.
Sveti se Otac potom osvrnuo na važnost cjelovitoga odgoja mladih naraštaja. To je izazov kojemu je Papa posvetio veliki dio govora. U današnje vrijeme nije dostatan tehnički i znanstveni odgoj kako bi žene i muškarci postali odgovorne osobe u obitelji i na raznim područjima u društvu. Stoga je potrebno promicati odgoj utemeljen na ljudskim i moralnim vrednotama, koji će svakom mladom čovjeku pomoći steći pouzdanje u samoga sebe, i pouzdati se u budućnost – napomenuo je Sveti Otac. Osim toga, potrebno je brinuti se za vlastitu braću, pridonoseći razvoju nacije. Papa je stoga izrazio nadu da će u zemljama iz kojih dolaze novi veleposlanici, odgoj mladih biti prioritet poduprt svim međunarodnim ustanovama koje su zauzete u borbi protiv nepismenosti. To je vrlo važna obveza, i to radi suzbijanja očaja koji se može nastaniti u srcima mladeži, i biti uzrok nasilnih, individualnih i skupnih, djela – primijetio je Papa te zajamčio da će se, zahvaljujući svojim brojnim odgojnim ustanovama, Katolička Crkva uvijek bespoštedno zauzimati za cjeloviti odgoj mladih.
U posebnome govoru upućenome kuvajtskome veleposlaniku Suhailu Khalilu Shuhaiberu, Sveti je Otac iznio svoje razmišljanje o odnosima između kršćana i muslimana, te ponovno istaknuo važnost međureligijskoga i međukulturnog dijaloga za promicanje mira. Taj je dijalog bitan kako bi se nadvladala nerazumijevanja i uspostavili čvrsti odnosi obilježeni uzajamnim poštovanjem i suradnjom s obzirom na opće dobro cijele ljudske obitelji – rekao je Papa te naglasio kako posebice djecu treba odgajati u duhu otvorenosti prema drugim kulturama, poštovanja prema drugima i zalaganja za mir. Spomenuvši potom veliku nazočnost stranaca u Kuvajtu, a među njima i brojnih katolika, Papa je istaknuo središnji položaj vjerske slobode.
O dijalogu je Sveti Otac govorio i u posebnome govoru gambijskoj veleposlanici Elizabeth Ya Eli Harding, te istaknuo kako u toj afričkoj zemlji postoje srdačni i miroljubivi odnosi među vjernicima raznih religija. Pritom je izrazio nadu da će se takvo raspoloženje još više učvrstiti i zaštititi od štetnoga utjecaja ideologijâ koje religije žele iskoristiti u političke svrhe. Papa je nadalje istaknuo potporu Svete Stolice u nastojanjima oko učvršćivanja mira u regiji, a nije izostavio ni borbu protiv side, naglašavajući promicanje kulture bračne vjernosti, te veliki problem izbjeglica koje odlaze iz vlastite zemlje kako bi se oslobodili bijede i sukobâ.
Sve veći međunarodni terorizam bio je u središtu Papina govora veleposlaniku Singapura, Barryju Deskeru. Sveti je Otac posebno snažno osudio svaku instrumentalizaciju religije u političke svrhe, a posebice pokušaj opravdavanja nasilja pozivajući se na Boga. Potom je ponovno snažno istaknuo jedini i nezamjenjivi doprinos ženidbe i obitelji za dobro zajednice. Društvo koje je po mjeri obitelji najbolje je jamstvo protiv svakoga individualističkoga ili kolektivističkoga zastranjenja, jer je u obitelji osoba uvijek u središtu pozornosti kao cilj, a nikada kao sredstvo – napomenuo je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na dva temeljna prava: život i vjersku slobodu. Posebice je pravo na život, od začeća pa do prirodne smrti, prvo pravo među svim pravima, te uvjet za sva ostala prava.
U govoru novome tajlandskom veleposlaniku, Chaiyongu Satjipanonu, Sveti je Otac govorio o promicanju vjerske snošljivosti i o skrbi za najslabije. Papa je upozorio na važnost ravnopravne raspodjele bogatstava i poštovanje dostojanstva osobe, a posebice manjina. Kao i u zajedničkome govoru, Papa je i u ovoj prigodi ponovno istaknuo vrednotu odgoja kako bi se prekinuo začarani krug siromaštva i nasilja. Veliki dio govora posvetio je i problemu side, prostituciji i trgovini seksom koja obuhvaća žene i djecu, a veliki je problem na tom prostoru, te pritom uputio apel međunarodnoj zajednici kako bi povećala napore u borbi protiv iskorištavanja u te svrhe.
Govoreći veleposlanicima Namibije, Sejšela i Surinama, Benedikt XVI. je zahvalio za suradnju u odnosima sa Svetom Stolicom.
Namibija je među najmlađim državama, Sejšeli među najbogatijim otocima, a Surinam je najšarolikiji po vjerskome i nacionalnom sastavu. Obraćajući se svakom veleposlaniku, Papa je istaknuo obilježja pojedine zemlje potom je podsjetio na povijesnu ulogu Crkve u tim zemljama. Govoreći o Namibiji spomenuo je problem širenja virusa HIV-a, istaknuo je kako kršćansko shvaćanje ljubavi i spolnosti zahtijeva predbračnu čistoću i bračnu vjernost, jamčeći tako suzbijanje zaraze. Osim toga podsjetio je kako se kvaliteta života ne mjeri samo dobrima potrošnje, a posebice je istaknuo važnost, poglavito za političare, odgoja i poštovanja obitelji, „svete i temeljne za stabilnost društva“.
Obitelj je bila u središtu govora upravljenoga veleposlaniku Sejšela. Budući da je obitelj temelj društva – ustvrdio je Papa – ona od društva očekuje potrebno ohrabrenje u nezamjenjivome poslanju. Zahvaljujući lokalnoj vladi na pomoći danoj za izgradnju novih crkvi i za potporu odgojnome sustavu Crkve, Papa je istaknuo prirodne ljepote, socijalni sklad, solidarnost i društvene službe Sejšela, te podsjetio na kršćanske korijene i poželio da duhovne vrednote uvijek budu na prvome mjestu. Obraćajući se pak veleposlaniku Surinama, rekao je kako Crkva dijeli narodnu želju za mirom, socijalnim skladom i gospodarskom stabilnošću. Podsjećajući na 40. obljetnicu enciklike 'Razvoj naroda', istaknuo je izazove koji se nalaze na putu bivših kolonija prema novoj političkoj stvarnosti. Ponovno je istaknuo važnost da budu osim materijalnih zadovoljene i duhovne potrebe. Zaključujući govor poželio je da uvijek budu štićena osnovna prava i jamčena društvena solidarnost, poglavito manjinama i siromašnima.