Papa Benedikt XVI. se porukom u kojoj govori o kršćanskoj nadi ujedinio s 40 tisuća mladih koje će ekumenska zajednica iz Taizéa na svršetku godine okupiti u Ženevi

Papa Benedikt XVI. se porukom u kojoj govori o kršćanskoj nadi ujedinio s 40 tisuća mladih koje će ekumenska zajednica iz Taizéa na svršetku godine okupiti u Ženevi.
U poruci, Papa „jamči svoju duhovnu bliskost i moli od Gospodina da za vas ovo bude vrijeme milosti i snažnoga crkvenoga iskustva“. Mladi će u prigodi tradicionalnoga europskoga ekumenskog molitvenog susreta od 28. prosinca do 1. siječnja biti udomljeni u švicarskim obiteljima, župama, skupinama i pokretima.
„Idući na sastanak Božjega naroda, Bogu ste mili u trenutcima molitve i susreta, a pozvani ste otvoriti nove putove nade, crpeći iz riječi Božje i prisnosti života u Kristu“ – stoji u poruci koju je u Papino ime potpisao državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone. Samo nam Krist nudi ključ prave nade, nade koja nadilazi sve naše male nade, jer nas okreće prema budućnosti i vječnoj sreći prema kojoj svaki dan idemo, osobno i kao Crkva – piše Sveti Otac.
Papa želi mladima da im njihovo pouzdanje u Boga udijeli snagu „mijenjati svijet, oslanjajući se na evanđeoske vrednote, posebice na praštanje, krajnjoj granici ljubavi, jer tko prašta ne zaustavlja se na učinjenoj pogrešci, nego otvara novu budućnost. Ako je mir plod pravde, još je više praštanja, koje doista potvrđuje pomirbu između onih koji su se do jučer izazivali i suprotstavljali, omogućujući im zajednički hod. Prihvaćajući Božji oprost koji nam je dan u ispovijedi, moći ćete, na svoj način, biti promicatelji praštanja među braćom i graditi pomiren svijet – stoji na koncu poruke.
Podsjećajući na svoja putovanja diljem svijeta od kada je u službi glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda, Ban Ki-Moon u poruci mladima piše: Gdje sam god bio, i među brojnim mladima koje sam susreo otkrio sam zajednički osjećaj: opću želju za mirom i blagostanjem. Ali sam veoma često otkrio da i oni koji žele te stvari također pate od istih predrasuda. Svi se boje različitih od sebe: drugoga naroda, druge boje kože, drugih kulturnih ili jezičnih tradicija... Hitno je sučeliti se danas s tom zabrinjavajućom činjenicom. Valja graditi mostove i zauzeti se u međukulturnome poticajnom dijalogu, inzistirajući na zajedničkim vrednotama i željama. Kao mladi vjernici, svi ste idealno zaokupljeni tim procesom – zaključio je Ban Ki-Moon.
Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. ističe pak u poruci mladima: Položaj mladih koji žele živjeti po Evanđelju u modernome društvu nije lak. Živimo u doba vladavine relativizma vrednota, a mladi se često suočavaju s lažima, izigravanjem ljudskoga dostojanstva, s nepravdom socijalne nejednakosti, s okrutnošću izrabljivanja, prevlašću jedne skupine nad drugom, jednoga naroda nad drugim – piše patrijarh Bartolomej I.
Kanterberijski nadbiskup Rowan Willimas u poruci mlade podsjeća na Etty Hillesum, mladu židovsku intelektualku koja je u Auschwitzu ubijena kad joj je bilo dvadeset sedam godina. U trenutku kada se suočavala s mogućnošću deportacije i smrti, napisala je kako osjeća da je njezina zadaća svjedočiti živoga Boga u užasnim okolnostima koje su je okruživale. Morala je živjeti tako da uvjeri narod da je Bog živ, čak i usred užasa i ludila nacističkoga doba. Njezine me riječi još zaokupljaju, jer nude modernome dobu jednu od najistinitijih i zahtjevnijih definicija vjere. Imati vjeru znači životom očitovati da je Bog živ, a to znači svjedočiti kako ima više mogućnosti od onih koje svijet priznaje: mogućnost praštanja, pomirenja, nade, mogućnost zaboraviti sami sebe i prepustiti da nas upije potreba dugoga – zaključio je nadbiskup Williams.