Tko je nesklon obitelji, priječi mir – istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci za
Svjetski dan mira koji će biti obilježen 1. siječnja 2008. godine. Treća Papina poruka
za Dan mira, naslovljena „Ljudska obitelj, zajednica mira“, predstavljena je 11. prosinca
u Tiskovnome uredu Svete Stolice. Sveti Otac u poruci napominje da i onaj koji je
nesvjesno neprijateljski raspoložen prema obiteljskoj ustanovi, mir čini krhkim …
jer oslabljuje, u stvari glavnu, 'agenciju mira'. Sve ono što pridonosi slabljenju
obitelji utemeljene na ženidbi između muškarca i žene, ono što izravno ili neizravno
koči raspoloživost za odgovorno prihvaćanje novoga života, ono što joj priječi pravo
da bude glavna odgojiteljica u odgoju djece, sve su to objektivne prepreke na putu
mira. Obitelji je potreban dom, posao ili odgovarajuće priznavanje kućanskih poslova
roditelja, te škola za djecu i temeljne zdravstvene usluge za sve. Kada se društvo
i politika ne zalažu u pomoći obitelji na tim područjima, lišavaju se bitnoga blaga
u službi mira – istaknuo je Sveti Otac. Obiteljski je jezik, jezik mira – napisao
je Papa. Njime se valja uvijek koristiti kako se ne bi izgubio vokabular mira. U širenju
jezičnih izražaja, društvo ne smije izgubiti oslonac na 'gramatiku' koju svako dijete
nauči iz majčinih i očevih gestâ i pogledâ, još više nego iz njihovih riječi. Obitelj
je nositeljica specifičnih prava – istaknuo je nadalje Sveti Otac. I u Općoj deklaraciji
o ljudskim pravima stoji da je obitelj naravna i temeljna jezgra društva, te ima pravo
na zaštitu društva i države … Nijekanje ili ograničavanje prava obitelji, čime se
zamagljuje istina o čovjeku, prijeti samim temeljima mira – napomenuo je Sveti Otac.
Podsjetivši potom da je čovječanstvo jedna velika obitelj, Papa je naglasio kako ne
živimo slučajno jedni pored drugih; svi, naime, idemo istim putom kao ljudi, te stoga
kao braća i sestre. Svi smo djeca Božja. Bez toga nadnaravnoga temelja, društvo je
samo društvo ljudi koji žive blizu, a ne zajednica braće i sestara pozvanih oblikovati
jednu veliku obitelj. Dom ljudske obitelji je Zemlja – podsjetio je Sveti Otac,
te pritom naglasio kako se moramo brinuti za okoliš, ali uz jedno pojašnjenje: ljudsko
biće, naravno, ima glavnu vrednotu u svemu stvorenome. Poštovati okoliš ne znači smatrati
materijalnu ili živu prirodu važnijom od čovjeka – istaknuo je Papa, te osvrnuvši
se na ekološko pitanje potaknuo na pozorne procjene, u dijalogu među stručnjacima
i razboritim ljudima, bez ideoloških ubrzavanja prema površnim zaključcima, a ponajviše
usklađivanjem modela održivoga razvoja koji svima jamči blagostanje, poštujući ekološke
ravnoteže. Ako zaštita okoliša zahtijeva troškove, njih treba pravedno raspodijeliti,
vodeći računa o različitome razvoju zemalja, kao i solidarnosti s budućim naraštajima.
Međutim, opreznost ne znači ne preuzeti na sebe vlastite odgovornosti i odgađati odluke
– istaknuo je Papa – Ona, naime, znači prihvatiti obvezu zajedničkoga odlučivanja.
Ponajviše je potrebno ojačati dijalog među državama, o upravljanju energetskim izvorima
planeta – napomenuo je Sveti Otac te upozorio kako su siromašne zemlje primorane rasprodati
energetske izvore kojima raspolažu, a njihova se politička sloboda stavlja u pitanje
oblikovanjem protektorata ili, u svakom slučaju, uvjetovanja koji su ponižavajući.
Osvrnuvši se na međunarodnu situaciju, Sveti je Otac napomenuo kako čovječanstvo
danas, nažalost, živi u velikim podjelama i snažnim sukobima koji bacaju tamne sjene
na njegovu budućnost. Papa je pritom spomenuo brojne građanske ratove na afričkome
kontinentu, na kojemu je, međutim, nemali broj država napredovao u slobodi i demokraciji,
a potom Srednji istok, koji je još uvijek pozornica sukobâ i atentatâ. Posebice je
pak uputio snažan apel za postupno i dogovoreno uništavanje postojećega nuklearnog
oružja, te istaknuo opasnost od povećanja broja zemalja koje posjeduju takvo oružje,
primijetivši, sa žaljenjem, kako je sve veći broj zemalja koje sudjeluju u utrci u
naoružanju. Odgovorni za tu žalosnu trgovinu … jesu zemlje industrijski razvijenoga
svijeta, koje od prodaje oružja izvlače obilne zarade, kao i oligarhije koje vladaju
u brojnim siromašnim zemljama, i koje žele ojačati svoju vlast. Sveti se Otac na koncu
spomenuo triju obljetnica: 60. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948
- 2008), koju je nazvao „odlučnim korakom na teškome i zahtjevnome hodu prema slozi
i miru; 25. obljetnice prihvaćanja Povelje o pravima obitelji (1983 – 2008) od strane
Svete Stolice; te 40. obljetnice proslave prvoga Svjetskog dana mira (1968 – 2008),
koji je plod providnosne intuicije pape Pavla VI.. Upravo u svjetlu ovih važnih obljetnica,
papa Benedikt XVI. poziva svakoga muškarca i svaku ženu na zalaganje na putu mira,
u svijesti o zajedničkome pripadanju jedinoj ljudskoj obitelji, te potiče vjernike
da od Boga neumorno zazivaju veliki dar mira. U poruci za Svjetski dan mira Benedikt
XVI. govori o zaštiti okoliša, razoružanju, sigurnosti i ulozi međunarodnih ustanova,
a novinari su nakon predstavljanja poruke upravo o tim stvarnostima postavljali pitanja
kardinalu Renatu Raffelu Martinu, predsjedniku Papinskoga vijeća Justitia et pax,
i biskupu Crepaldiju, glavnome tajniku Vijeća. Benedikt XVI. u poruci optužuje
novu utrku u naoružanju i strategiju zastrašivanja, a jedan je novinar upitao misli
li Papa na Iran, odnosno konkretne situacije. Kardinal je otvoreno odgovorio kako
Papa misli na konkretne situacije o kojima se raspravlja. Osvrnuvši se na posljednje
podatke prema kojima u Iranu danas ne postoji oružje za masovno uništavanje, kao što
ga ni u Iraku nije bilo u prošlosti, kardinal je podsjetio kako je alarme o toj opasnosti
– koja se pokazala neutemeljenom, a bila je uzrok vojnih intervencija – nazvao opasnim
„riječima“. Te riječi truju međunarodno ozračje jer mogu poticati zabrinutost i proizvodnju
novoga oružja i na jačanje sigurnosti proizvodnjom i iskušavanjem novoga oružja. Razoružanje
nije postignuto, a postignut je ugovor o zabrani kasetnih bomba, koji će do kraja
2008. godine biti ponuđen na potpisivanje u Oslu. Nažalost, veoma je ublažen tekst
ugovora – istaknuo je kardinal. Vojni troškovi u 2006. godini, podsjetio je kardinal
Martino, dosegnuli su 1.204 milijarde dolara, porasli su za 37% u odnosu na desetljeće
1996 – 2006., to nije bilo ni u vrijeme Hladnoga rata. Ulaganje u naoružanje opravdava
se opasnošću od terorizma. Zahtjevi sigurnosti – istaknuo je biskup Crepaldi – ipak
više štete negoli koriste miru. Na upit je li se pojam „ljudska obitelj“ o kojem
je govorio papa Pio XII. uvriježio u međunarodnome pravu, biskup je odgovorio kako
neki procesi idu u smjeru isticanja razlika i suprotstavljana. Istina je da se u svijetu
smanjio broj sukoba, ali je također istina da raste proizvodnja i prodaja oružja,
odnosno sredstava koja podupiru sukobe. Rekao bih da se Crkva bori za jedinstvo ljudske
obitelji, ono je važno s teološko-duhovnoga i kulturno-političkoga gledišta – zaključio
je biskup Crepaldi. Na upit hoće li se Crkva više zauzimati za zaštitu okoliša, kardinal
Martino je odgovorio kako su svi u Papinskome vijeću 'Justitia et pax' posebno osjetljivi:
na skupovima o klimatskim promjenama uvijek sudjeluje izaslanstvo Svete Stolice, a
u izaslanstvu je uvijek jedan član Papinskoga vijeća. Zaštita okoliša je u programu
Svete Stolice, sasvim je naravno što Papa službeno govori o tim pitanjima – istaknuo
je kardinal Martino. Jedan novinar je zamjerio što u poruci nisu izričito spomenuti
Ujedinjeni narodi i druge nadnacionalne ustanove, na što je reagirao kardinal Martino
rekavši kako Sveti Otac čak predlaže osnivanje novih međunarodnih tijela za pitanja
okoliša. To znači da ima povjerenja i da računa na te organizacije – zaključio je
kardinal Martino.