Japanski biskupi u pohodu 'ad Limina'

Zvanja u laganome padu i velika djelotvornost obrazovnih ustanova – svjetla i sjene Crkve u Japanu od 10. prosinca su u središtu pohoda ad Limina njezinih biskupa. Riječ je o vrlo malenoj Crkvi – pola milijuna lokalnih katolika na više od 125 milijuna stanovnika – ali jako cijenjenoj, i koja ima stare misionarske korijene; u XVI. stoljeću ju je, naime, ustanovio sveti Franjo Ksaverski. Papa Benedikt XVI. primio je danas u audijenciju prvu skupinu japanskih biskupa, među kojima i biskupa Hiroshime msgr. Josepha Atsumija Misuea, te nadbiskupa Nagasakija msgr. Josepha Mitsuakija Takamija.
Tim gradovima-simbolima nuklearnoga holokausta i drugim gradovima u toj zemlji, zajednički su problemi koje lokalna crkvena zajednica danas susreće šireći se unutar društvenoga tkiva zemlje. Međutim, to sigurno nije nedostatak apostolske tradicije u Japanu. Još je, naime, 15. kolovoza 1549. godine, 43-godišnji isusovac, Franjo Ksaverski, doputovao u Kogoshimu, na otoku Kyushu. Budući svetac, koji će preminuti tri godine poslije, započinje tako propovijedati Evanđelje, dočekan raspoloživošću vlasti i naroda. Sjeme kršćanstva u Japanu je tako bilo bačeno, ali će krv mučenika od njega učiniti malu, ali čvrstu biljku kao što je ono danas. Godine 1597., 26 krštenih Japanaca ubijeno je u Nagasakiju; od tada, pa sve do početka XX. stoljeća, ispovijedati vjeru u Krista vrlo je lako moglo koštati života. Unatoč raspoloženju za dijalog uspostavljen nakon Drugoga svjetskog rata, jedna od teškoća u širenju Evanđelja i dalje je, kao i nekada tako i danas, ukorijenjeno shvaćanje kršćanstva od strane Japanaca, kao „tuđe religije“. Uz pola milijuna lokalnih krštenih, u Japanu – prema procjenama iz 2006. godine – živi isto toliko stranaca, i ponajviše su oni ti koji bilježe porast broja.
Na razloge toga „otpora“, u razgovoru se za našu radio postaju osvrnuo biskup Francis Xavier Osamu Mizobe, te prije svega rekao kako kršćanska religija dolazi izvana, iz Europe, te je stoga Crkva nastojala prilagoditi se kontekstu i lokalnoj kulturi, ali još nije uspjela ojačati Evanđelje u japanskoj zemlji. Japanska se kultura temelji na budizmu, konfucionizmu i šintoizmu. Riječ je o pluralističkoj, višereligijskoj i panteističkoj kulturi, tako da se Japanci na određeni način ograđuju od monoteizma. Japanska, istočna, kultura jako cijeni sklad i mir. U kršćanstvu i monoteizmu, međutim, Japanci osjećaju vrlo snažan ekskluzivistički vidik, te su stoga do sada uvijek držali određenu udaljenost od monoteizma – pojasnio je biskup te na koncu istaknuo kako Crkva u Japanu sada svoju pozornost upravlja na probleme pravednosti, mira i društvenoga poretka, odnosno na društvene probleme. Želimo razgovarati sa Svetim Ocem, jer ona želi upoznati japansko društvo sa svojim socijalnim naukom – kazao je biskup Mizobe.