Kardinal Comastri o Bezgrješnom Začeću

Crkva u Došašću pozornosti vjernika predlaže svetkovinu Bezgrješnoga Začeća, dogmu o Mariji, začetoj bez istočnoga grijeha. Osvrnuvši se na svetkovinu Bezgrešnoga začeća u razgovoru za našu radio postaju kardinal Angelo Comastri, Papin vikar za Državu Grad Vatikan, rekao je kako Marija obasjava Došašće, put kojim svake godine idemo do Betlehema. Želio bih pomoću kipa Pijeta, poznatoga Michelangelova remek-djela, pojasniti Bezgrješno začeće. Ulazeći u baziliku svetoga Petra, pogled se spontano zaustavlja na Michelangelovu uratku. Promatrajući Marijino lice, čovjek se iznenadi: Marija izgleda vrlo mlada, poput djevojčice, iako nije bila mlada kada je s križa u ruke primila raspeto Sinovo tijelo. Zašto ju je Michelangelo predstavio mladu? Želio je reći da je Marija bezgrješna, a starost svijeta je grijeh. Grijeh je bolest svijeta, zaraza koja uništava ljudsku radost. Marija je bila pošteđena od grijeha, u njezinu srcu nije bilo sjene grijeha. Stoga je ona san Božji, i na neki način naš san. I mi smo pozvani približiti se Mariji oslobađajući se od grijeha, pozvani smo na nevinost, izvor ljepote i sreće – rekao je kardinal.
Na primjedbu kako je grijeh zamijenjen osjećajem krivnje, rekao je da se izgubio osjećaj grijeha. Kada se izgubi osjećaj grijeha, izgubi se i osjećaj za Boga. A što je život bez Boga? Bog ne želi kažnjavati, On ne kažnjava nikoga, ali kazna je u odbijanju Boga, jer se gubi smisao života. Ovu bih tvrdnju potkrijepio s nekoliko citata. Jean Paul Sartre, bezbožac, zaključuje: „Čovjek je beskorisna strast“; ako je beskoristan čemu onda život? Jedan drugi znanstvenik, ateist, također tvrdi: „Čovjek je smiješan atom, bez značaja i smisla.“ Može li se tako živjeti? Već je to kazna. Grijeh, to jest odbacivanje Boga, vodi u besmisao, dakle u očaj. Naše je doba upravo radi odbacivanja Boga doba očaja, a Bog je nosiva greda života. Ako se ukloni temelj života, nestaje ga, život postaje besmisleni teret. Današnja mržnja prema životu, nesposobnost nositi se s bilo kojom teškoćom i žrtvom te nasilje samo su posljedica i plod odbacivanja Boga, plod su grijeha – istaknuo je kardinal.
Na upit našega novinara o smislu Marijinih ukazanja, kazao je kako je Gospa Majka Crkve i čovječanstva. Na križu joj je povjereno čovječanstvo, kad je Isus rekao Mariji: „Ženo, evo ti Sina“, tim joj je također rekao „Budi majka!“. Nevina i ponizna Marija ozbiljno je shvatila Isusove riječi – Budi majka – i zaista je Majka. Marija posreduje kada vidi djecu u teškoći, poglavito kada vidi kako zaboravljaju Evanđelje. Marija opominje, u svojim ukazanjima ne govori ništa novo. Ona je poput brižljive majke koja uzima dijete za ruku i pred njega stavlja Evanđelje, upozorava ga na nešto što je zaboravilo. U Lourdesu je Marija upozorila: Ako želite živjeti, trebate se moliti; ako želite slobodu, činite pokoru. Kako biste ponovno našli ljepotu nevinosti, dakle života, morate se moliti i činiti pokoru“ – kazao je kardinal.
Osvrnuvši se na potpuni oprost za 150. obljetnicu lourdskih ukazanja, kazao je kako po vjeri shvaćamo smisao oprosta, čisto srce shvaća ljepotu oprosta. Oprost je veliki dar, on je zagovor čitave Crkve koji nam stoji na raspolaganju. Tko ima imalo vjere ne gubi te prigode, ne gubi tu milost. Moramo se vratiti vjeri kako bismo shvatili dragocjenost oprosta – zaključio je kardinal Comastri.
Osvrnuvši se na Papinu novu encikliku „U nadi spašeni“, rekao je kako je kršćanska nada jamstvo da dobro pobjeđuje, dobrota pobjeđuje jer je pobijedila u Isusu Kristu, umrlome i uskrslome. Uvijek ističem kako nadu možemo shvatiti podno križa, promatrajući prizor koji osvjetljuje čitavu povijest. Isus na križu, čiji smo svi tvorci, a ljudska bahatost izaziva: „Ako si sin Božji, siđi s križa i vjerovat ćemo ti. Druge si spasio, sada spasi samoga sebe“. Isus je mogao sići s križa. Rekao je jednu riječ Galilejskom jezeru: „Prestani“, i more se smirilo; rekao je snažnome vjetru: „Utihni“, i vjetar se stišao. Jednim blagoslovom umnožio je kruh kako bi nahranio tisuće ljudi, a riječju: „Lazare, ustani“ Lazara je vratio od mrtvih. Isus nije sišao s križa jer nam je želio reći da Bog nije moć, nije dakle želio povlastiti snagu moći, obijesti i premoći, ostao je na križu kako bi nam rekao da je Bog ljubav i dobrota, da dobrota i ljubav pobjeđuju. U tome je jezgra kršćanske nade, koja se snažno očitovala u Isusovu uskrsnuću. Svojom smrću Isus u smrt unosi ljubav i pobjeđuje dakle i smrt, a posljedica toga jest uskrsnuće – zaključio je kardinal Comsatri.