Razgovori u katedrali

U okviru „Razgovora u Katedrali“ koje organizira Rimska biskupija, u dupkom punoj bazilici svetoga Ivana Lateranskoga u Rimu održan je 13. studenoga očekivani susret između bibličara nadbiskupa Gianfranca Ravasija, predsjednika Papinskoga povjerenstva za kulturna dobra Crkve i Sakralnu arheologiju, i glavnoga urednika dnevnika 'Il Foglio' Giuliana Ferrare o Papinoj knjizi „Isus iz Nazareta“. Knjiga je događaj u povijesti modernoga svijeta – rekao je Ferrara. To je tekst – istaknuo je nadbiskup Ravasi – koji osim povijesne rekonstrukcije zahtijeva priznavanje autentičnoga Kristova lica.
Papina knjiga „Isus iz Nazareta“ odlučno ulazi u profanu kulturu, predlažući metodu čitanja Svetoga pisma plodonosnim povezivanjem vjere i razuma. Benedikt XVI. zna da razum i vjera u svijetu žive odvojenim životom, ali zna također da suvremeni muškarci i žene žive u sumraku racionalizma i noći relativizma i da se bune zbog pomanjkanja svjetla. Upravo stoga – ustvrdio je novinar – Papin utjelovljeni Isus znakovit je i za nevjernika. Pišući ovu knjigu Papa je morao srušiti neke dogme, to je sasvim nešto drugo od ponovnoga dogmatiziranja Isusova lika. Benedikt XVI. je morao srušiti neke laičke dogme: primjerice, dogmu koja Isusa prihvaća kao čovjeka a niječe mesijansku mogućnost utjelovljenja; ili prihvatiti moralnu karizmu evanđelja, a nijekati njihovo otajstvo, Uskrsnuće. Također, prihvatiti kršćansku povijest kao prošlost: kršćansku povijest možemo promatrati samo u prošlosti a nijekati kršćansko pamćenje, a svjedočanstvo se – to je ključna riječ čitavoga kršćanstva – odražava kao vječna sadašnjost. Vjerujem da je to apsurdno, a čini mi se da tako misli i Papa, jer se ta povijest rađa iz pamćenja – zaključio je Giuliano Ferrara.
Prema mišljenju nadbiskupa Ravasija, temeljna je obveza istinski upoznati Krista „ne samo utvrditi njegovo povijesno, dokumentarno zauzimanje, nego i iznad svega pokušaj otkriti transcendentnu dimenziju Otajstva, povjerenu drugim kanalima ljudske spoznaje, poput teologije i duhovnoga istraživanja“.
Moramo imati na umu, a to je izazov knjige, da mi tražimo povijesnoga Isusa, u traženju se služimo povijesno-kritičkom metodom, raspoloživim sredstvima... ali na koncu ipak nemamo stvarnoga Isusa. Potreban nam je drugi spoznajni kanal, put s drugim sredstvima za otkrivanje stvarnoga Isusa, koji neće imati samo kostur dokazan povijeno-kritičkom metodom; zašto se ne obratiti teologiji i mistici, shvaćenima u strogome smislu riječi? – zapitao je nadbiskup.