Globalizacija ima dobrih strana

Neopisive patnje prouzročene ratovima, krvava pojava terorizma na svjetskoj pozornici te uporno povećavanje sramotne nejednakosti između siromašnih i bogatih država ne smiju navesti na očajavajući i onesposobljavajući osjećaj nemoćnosti, jer naše doba nudi jedinstvene i veoma obećavajuće mogućnosti za cjeloviti i solidaran razvoj čovječanstva – istaknuo je kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća 'Justita et pax', zaključujući II. svjetski kongres crkvenih tijela zauzetih za pravdu i mir, koji se u prigodi 40. obljetnice enciklike 'Razvoj naroda' prošlih dana održavao u Rimu.
Prema kardinalovu mišljenju ne treba ozloglašavati globalizaciju: ona može biti velika prilika za globalnu solidarnost i socijalnu pravdu u vidiku općega dobra jedinstvene obitelji narodâ. Napredak znanosti i tehnike može puno pridonijeti, a medicinska otkrića kadra su uspješno se nositi s mjesnim bolestima i epidemijama. Osim toga, prevladava svijest da je razvoj moralni problem – rekao je kardinal Martino. Podsjetivši na veliku poduku svoga velikoga prethodnika vijetnamskoga kardinala Van Thuana, kardinal je govoreći o skorom objavljivanju druge Papine enciklike istaknuo kršćansku nadu kao snagu koju Bog daje da se ostvari njegov milosni nacrt o čovjeku i povijesti, čiji je cjeloviti i solidaran razvoj čovječanstva sastavni dio.
Posljednji dan Kongresa, koji je bio posvećen pastoralnome zauzimanju Crkve za razvoj čovječanstva, Maria Celestina Donadio, profesorica filozofije na katoličkome sveučilištu u Buenos Airesu, rekla je da se „znati, djelovati i imati“ moraju usmjeriti na razvoj humanosti ako se želi ostvariti cjeloviti razvoj kakav priželjkuje i predlaže enciklika 'Razvoj naroda', to jest ostvariti humanost na osnovi prevrednovanja morala, naravnoga zakona i istinskoga općeg dobra.
Prema mišljenju Mati Mulumbe, kongoanskoga gospodarskog stručnjaka, četrdeset godina nakon enciklike višestranom suradnjom su na području zdravstva, poljodjelstva, školstva i gospodarskoga razvoja učinjeni opipljivi napreci na putu solidarnosti, ali istinski solidarni razvoj sa smanjenjem siromaštva i sramotnih razlika između pojedinaca i naroda kakav zahtijeva enciklika još je samo željeni cilj. U tome je kontekstu podsjetio na stanje na afričkome kontinentu, tragičnome polju međunarodnih okršaja, gdje bijeda i pohlepa za prirodnim zalihama povećavaju nesigurnost i sukobe. Građanski je rat samo u Kongu prouzročio pet milijuna žrtava, 13 milijuna preseljenih i tri i pol milijuna izbjeglica. 40 milijuna djece u subsaharskoj Africi ne pohađa školu, 250 tisuća trudnica godišnje premine zbog komplikacija u trudnoći, milijun ljudi od malarije, a više od dva milijuna osoba premine od side – kazao je Mulumba.