U Vatikanu je 20. studenog započela dvodnevna opća skupština Papinskoga vijeća za pravdu i mir

U Vatikanu je 20. studenog započela dvodnevna opća skupština Papinskoga vijeća za pravdu i mir, koja se održava u prigodi 40. obljetnice enciklike 'Populorum progressio'. Na početku skupa, kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir, podsjetio je članove te vatikanske ustanove na poziv Ivana Pavla II. upućen Crkvi, da bez straha i s nadom krene na pučinu, kao i na poticaj Benedikta XVI. upravljen svakom kršćaninu, da ljubavlju i istinom bude blizak čovjeku našega vremena.
Pred izazovom istine o čovjeku, te dijaloga i globalizacije, kardinal je istaknuo aktualnost toga povijesnog dokumenta, posebice u viđenju cjelovitoga razvoja, kao i apela upućenog volji svih ljudi, kako bi se suočilo i riješilo tragično stanje gladi u brojnim narodima, te upozorilo na žurno potrebno zajedničko uključivanje međunarodne zajednice. Prema mišljenju kardinala Martina, upravo iz viđenja razvoja kao poziva cijeloga čovjeka i svih ljudi, zacrtanoga u spomenutoj enciklici, proizlazi trostruka zadaća Papinskoga vijeća za pravdu i mir, koju valja promicati: humanizam otvoren Apsolutnome, budući da bez Boga cijelo čovječanstvo teško otkriva svoj poziv na jedinstvenu obitelj; zatim novu misao o ljudskome djelovanju, koja će nadvladati tehničku prednost djelovanja nad primanjem, i proizvodnje nad prihvaćanjem; te bratstvo među ljudima, kako bi se razvoj oslobodilo od ograničavajućega materijalističkog tumačenja i ponovno ga dovelo do njegove istinske ljudske dimenzije.
Nakon što se spomenuo svijetloga lika svojega predhodnika na čelu Papinskoga vijeća za pravdu i mir, vijetnamskoga kardinala Van Thuana, za kojega je već pokrenut postupak za beatifikaciju, kardinal Martino je kratko predstavio odvijanje skupštine, u okviru koje će biti ocijenjen rad vijeća, bit će razmijenjena mišljenja o socijalnim problemima u suvremenome svijetu, a govorit će se i o aktualnosti enciklike Pavla VI., posebice u odnosu na moralnu dimenziju razvoja, siromaštvo i globalizaciju, sukobe i razoružavanje, te promicanje ljudskih prava.