Neka njegov primjer pomogne Crkvi, posebice talijanskim crkvenim zajednicama, rasti
u svijesti da svjetlo ljudskoga razuma i svjetlo Milosti, kada idu zajedno postaju
vrelo blagoslova za ljudsku osobu i za društvo – ovim se riječima papa Benedikt XVI.,
tijekom podnevnoga nagovora 18. studenog, spomenuo lika Antonia Rosminija, koji je
istoga dana popodne, u Novari proglašen blaženim. Obred je, u nazočnosti više od 8000
ljudi, u Papino ime predvodio kardinal José Saraiva Martins, pročelnik Zbora za proglašenje
svetih. Svetost Antonia Rosminija, koji je živio na prijelazu između XVIII. i
XIX. stoljeća, zacijelo će pomoći vratiti prijateljstvo između razuma i vjere, između
religije, etičkoga ponašanja i javne službe kršćana – napomenuo je kardinal u propovijedi.
Rosmini, filozof, pedagog, politički teoretičar, apostol vjere, prorok, veliki čovjek
kulture, današnjem čovjeku poručuje da je moguće misliti i vjerovati u svakodnevnom
životu, te poučava da se vjera i razum mogu u životu stopiti u svjedočanstvo koje
čine askeza i mistika, ali i ljubav i služenje. Rosmini je živio teološki život u
kojemu je vjera obuhvaćala nadu i ljubav, uz dijalog ljubavi koja se pouzdaje u Providnost,
i zbog koje nije poduzimao ništa – kako je govorio – ako nas na to nije privukla sama
Providnost. Nazvavši Rosminija naučiteljem Providnosti, kardinal Saraiva Martins
je podsjetio što je Rosmini napisao o Providnosti: Po razumu i vjeri znam i osjećam
najdublje u duši, da sve ono što se radi, bilo željeno ili dopušteno od Boga, učinila
je vječna, beskonačna, bitna ljubav. Ove riječi sadrže vrlo važnu i aktualnu poruku
za današnji svijet u kojemu smo svjedoci sve veće nenazočnosti Boga i njegove Providnosti.
Prihvatimo tu poruku čineći tako da Bog providnosne ljubavi postane središte, – kako
je učinio i Rosmini – odnosno srce našega života kršćana zauzetih u današnjem društvu
– potaknuo je kardinal te na koncu naglasio da je Antonio Rosmini želio dovesti čovjeka
do Boga, i to putem onog istog razuma koji, - kako je govorio – ako se loše koristi,
udaljuje od Boga. Sve ga je to koštalo puno napora i bolnih nerazumijevanja, ali danas
je njegov doprinos priznat u enciklici 'Fides et Ratio' Ivana Pavla II., a u njegovome
aktivnome životu, Crkva je prepoznala znakove kreposti korištenih na herojski način
– rekao je u propovijedi kardinal Saraiva Martins.