Rasprava u Europskome parlamentu o progonu kršćana

Teške okolnosti dovode u pitanje opstojnost kršćanskih i drugih manjina na Bliskome istoku i drugim dijelovima svijeta – stoji u tekstu rezolucije koja je popodne predstavljena u Europskome parlamentu, na inicijativu dopredsjednika Parlamenta Marija Maura. U tekstu se spominju razne okolnosti: od progona do ubijanja, do iseljavanja zbog nesigurnosti, počevši od Gaze do Filipina, Iraka, Pakistana Turske i Sudana.
Osvrnuvši se na tekst rezolucije u razgovoru za našu radio postaju dopredsjednik Europskoga parlamenta kazao je kako gotovo beskonačni niz tragedija i užasa tijekom 2007. godine potvrđuje da su brojne osobe u raznim dijelovima svijeta u životnoj opasnosti jednostavno zbog svoje vjere. To veoma zabrinjava ustanove koje u borbi za ljudska prava nalaze smisao svoga postojanja. U tom se dakle okviru pokušava predstaviti rezoluciju koja je nadvladala opiranja tipična za „politički ispravno“: običaj je boriti se za sve vrste manjina osim onih koje se, na neki način, može nazivati kršćanskima. Vjerujem da je veoma važna činjenica što se s rezolucijom slažu razne političke grupacije, a to ulijeva nadu u pozitivan ishod – rekao je Mauro.
Na upit što se traži od europskih ustanova, rekao je kako se prije svega traži da se upoznaju sa stvarnošću. Tekst rezolucije je prilično dug, razglabamo pojedinosti i tumačimo konkretne slučajeve kršenja ljudskih prava čiji je cilj stvoriti sustavne i teške okolnosti za opstanak kršćanskih zajednica. Osim toga u tekstu predlažemo da se pri planiranju donacija, a podsjećam da je Europa najveći donator na svijetu, vodi računa o poštovanju ljudskih prava u zemlji kojoj je namijenjena potpora – istaknuo je dopredsjednik.
Na primjedbu kako se Europa priprema za međukulturnu 2008. godinu, rekao je da rezolucija nije identitetska izložba zapadne kulture. Ona je sasvim suprotno: želi se dokazati kako je europskim ustanovama stalo do ljudi, do njihovih nepovredljivih prava, te da se na temelju priznavanja tih prava i poimanja dostojanstva ljudske osobe, što je plod kršćanskoga iskustva, može zapodjenuti plodonosan dijalog. Rezolucija je sredstvo za bolji međukulturni dijalog. Želimo priopćiti kako smo otvoreni patnji u kojoj nažalost čovjek našega doba često živi, te da na osnovi te patnje možemo učvrstiti temelj veće solidarnosti na zajedničkome putu, na kojemu ljudi moraju biti jedinstveni – istaknuo je Mauro i dodao kako se puno govorilo o multikulturalizmu, odnosno o supostojanju različitosti bez suprotstavljanja. Vidjeli smo da to nije moguće, jer u stvarnome životu dolazi do miješanja, a cilj je upoznati svačiji identitet. To znači da nitko ne posjeduje istinu, istina je nešto izvan nas: pozvani smo upoznati ju i služiti joj. Mislim da je to pravi smisao riječi „interkultura“ – zaključio je Mauro.