Dokument koji je 15. studenog objavilo Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana,
zaključni je dokument sa susreta izaslanstva, koje je predvodio predsjednik te vatikanske
ustanove kardinal Walter Kasper, s pravoslavnim Crkvama, a koji je održan u Ravenni
od 8. do 14. listopada. Dokument, koji se odnosi na ekleziološke i kanonske posljedice
sakramentalne naravi Crkve, - prema kardinalovim riječima – prvi je važan korak, ali
put prema punome jedinstvu još je jako dug. Ovaj dokument govori o napetostima
između autoriteta i koncilijarnosti, ili sinodalnosti, na lokalnoj razini, odnosno
na razini biskupije, na regionalnoj i univerzalnoj razini – pojasnio je u razgovoru
za našu radio postaju kardinal Kasper. Važan je korak u tome što su nam pravoslavne
Crkve prvi put rekle: da, postoji ta univerzalna razina Crkve, i na univerzalnoj razini
postoji koncilijarnost, sinodalnost i autoritet. To znači da postoji i primat: u praksi
stare Crkve, prvi biskup je rimski biskup, i u tome nema dvojbe. Ali, nismo govorili
o povlasticama rimskoga biskupa, samo smo naznačili praksu, za buduće rasprave – napomenuo
je kardinal te dodao kako je spomenuti dokument skromni prvi korak, i kao takav daje
nadu, ali mu se ne može dati prevelika važnost. Sljedeći ćemo se put trebati osvrnuti
na ulogu rimskoga biskupa u općoj Crkvi u prvome tisućljeću, potom trebamo razgovarati
i o drugome tisućljeću, o Prvome i Drugome vatikanskom saboru, a to neće biti lako;
put je jako dug i težak, ali ovaj nam dokument daje nadu, jer smo učinili prvi važan
korak – istaknuo je kardinal, te izrazio zahvalnost svima koji su sudjelovali u radu,
kao i onima koji su se molili tijekom sastanka u Ravenni. Na novinarovu primjedbu
kako se zbog odlaska izaslanstva Ruske Pravoslavne Crkve sa sastanka, na neki način
stavlja u pitanje valjanost dokumenta, kardinal je podsjetio da je rusko pravoslavno
izaslanstvo otišlo sa skupa već prvoga dana, jer je postojao problem među pravoslavnima,
i to o priznavanju autonomne Crkve u Estoniji, a gdje se razlikuju mišljenja između
Carigrada i Moskve. To je interni pravoslavni problem, mi se ne možemo miješati, ali
nam je žao i zabrinuti smo, jer je za nas važno da Ruska Pravoslavna Crkva i u budućnosti
sudjeluje u našem dijalogu. Molimo Moskvu i Carigrad da učine sve kako bi pronašli
rješenje, i ako oni žele, možemo olakšati to rješenje ili na bilateralnoj razini,
između Moskve i Carigrada, ili na sveukupnoj pravoslavnoj razini. Ali, nema sumnje,
mi želimo sudjelovanje Ruske Pravoslavne Crkve. To je vrlo važna Crkva, i ne želimo
voditi dijalog bez ruske strane; stoga želimo raditi u tu svrhu – naglasio je kardinal
Kasper.