Moliti se za one koji se posvećuju medicinskome istraživanju i za zakonodavce, kako
bi uvijek gajili duboko poštovanje prema ljudskome životu, od začetka do prirodne
smrti – to je molitvena nakana Svetoga oca za mjesec studeni. Benedikt XVI. je obrani
čovjeka i njegova dostojanstva posvetio veliki dio svoga učiteljstva. Nikada ne treba
rabiti znanost protiv ljudskoga života i njegova dostojanstva, nego u njegovu službu
– od početaka svoga pontifikata Benedikt XVI. ističe neupitnost toga načela. Obrana
života nije katolički interes, nego služenje čovjeku. Ovdje ne zastupamo katoličke
interese, nego blagodat čovjeka, Božjega stvorenje – ustvrdio je Papa 30. svibnja
2005. godine govoreći talijanskim biskupima. Crkva nije neprijateljica znanosti,
nego upozorava na etičke posljedice sadržane u znanstvenome i tehnološkome napretku,
poglavito u medicinskome istraživanju – ustvrdio je Papa govoreći 23. prosinca 2005.
godine britanskome veleposlaniku. Govoreći pak članovima Papinske akademije za život,
Papa je 27. veljače podsjetio kako Bog ne čini razliku između djeteta začetoga u majčinskoj
utrobi, rođenoga i odrasla čovjeka, jer u svakome vidi otisak svoje slike i prilike.
Ne može se dakle bez ograničenja provoditi medicinsko istraživanje. Crkveno je učiteljstvo
uvijek proglašavalo svetost i nepovrjedivost ljudskoga života, od začeća sve do prirodne
smrti. Ovaj se moralni sud odnosi na početak života embrija, prije negoli se ugnijezdi
u majčinsko krilo koje će ga tijekom devet mjeseci čuvati i hraniti sve do trenutka
rađanja. Ljudsko biće, Božji nacrt, nikada ne smije postati sredstvo. Papa se u
nagovoru Zboru za katolički odgoj 1. travnja osvrnuo na antropološko pitanje. Uvijek
valja upozoravati da ljudsko biće ne može biti žrtvovano uspjesima znanosti i tehnike,
stoga je veoma važno takozvano antropološko pitanje koje mi, nasljednici humanističke
tradicije utemeljene na kršćanskim vrednotama, moramo promatrati u svjetlu načelâ
koja nadahnjuju našu civilizaciju. Papa se 6. studenoga 2006. godine na audijenciji
Papinskoj akademiji za znanosti ponovno osvrnuo na pravu vrednotu znanstvenoga napretka.
Čovjek se ne može u znanost i tehnologiju tako radikalno i bezuvjetno pouzdati da
vjeruje kako znanstveni i tehnološki napredak mogu razjasniti sve i odgovoriti na
sve egzistencijalne i duhovne potrebe. Znanost – rekao je Sveti Otac – ne može zamijeniti
filozofiju i objavu iscrpno odgovarajući na čovjekova iskonska pitanja: o smislu života
i smrti, o unutarnjim vrednotama, te samoj naravi napretka. Papa se u govoru Diplomatskome
zboru pri Svetoj Stolici 8. siječnja 2007. godine ponovno osvrnuo na znanstveno istraživanje
ističući opasnosti povezane sa znanošću bez pravila. Ponekad se napadi na život –
ustvrdio je Benedikt XVI. – vrše pod izlikom znanstvenoga istraživanja. Sve je češće
uvjerenje – dodao je – da znanstveno istraživanje nema drugih zakona osim onih koje
ono želi priznati i da nema granica njegovim mogućnostima. Papa je 29. listopada,
govoreći katoličkim ljekarnicima, ponovno dignuo glas u obranu dostojanstva čovjeka,
poglavito bolesnoga. Nijednu se osobu ne smije nepromišljeno rabiti kao predmet terapijskih
pokusa. Traženje dobra za čovječanstvo ne smije štetiti liječenim osobama – zaključio
je Papa.