2007-11-05 09:21:12

Laici i katolici o znanosti i vjeri


„Religija, znanost i razboritost“, to je bila tema tradicionalnoga susreta između katolika i laika održanoga na temu „Susreti u Norci – Cezaru i Bogu“. Znanstvenici i intelektualci raznih svjetonazora prošlih su dana u Norci raspravljali o odnosu vjere i razuma, kojom prigodom je predstavljen dokument kardinala Christopha Schönborna „Vjera, razum, znanost – Rasprava o evolucionizmu“. Na skupu je sudjelovala Assuntina Morresi, profesorica Kemije na sveučilištu u Perugi, koja se u razgovoru za našu radio postaju osvrnula na opasnost ideološkoga gledanja na znanost.
Prava znanost nije ništa drugo doli izazov između ljudskoga razuma i stvarnosti, koji želi proniknuti značenje stvarnosti. S toga gledišta ne postoji problem između vjere i znanosti. Problem nastaje kada se znanost uzima kao isključivo polazište i jedino mjerilo stvarnosti. U tome slučaju znanost ustupa mjesto ideologiji – kazala je profesorica i dodala kako isticanje nekih znanstvenih otkrića kao rješenja svih problema čovještva navodi na ideološko promatranje znanosti, koja nema ništa sa pravom znanošću – zaključila je profesorica.
Osvrnuvši se na odnos znanosti i moralnih normi, kazala je kako ideološki pristup znanosti utječe na „delirij svemoćnosti“ znanosti, poglavito tehnike. U tome slučaju ne govorimo o pravoj znanosti nego o scijentističkoj ideologiji, koja se nameće kao jedino mjerilo svega. Takve vrste tehno-znanstvenih primjena ne poštuju čovjeka jer ne vode računa o stvarnoj činjenici. Na to se nedavno osvrnuo Benedikt XVI. primajući vjerodajnice južnokorejskoga Veleposlanika pri Svetoj Stolici; uputio je apel da se ljudske embrije ne koristi u znanstvenome istraživanju, da ih se ne uništava, apel se prije svega odnosi na znanstvenikov realizam. Ako znanstvenik mikroskopom promatra i vidi ljudski embrij, on onda zna da znanost, prava znanost, ne može upotrebljavati, odnosno manipulirati čovjekom radi, navodnoga, spašavanja drugoga čovjeka. Takvu smo znanost davno odbacili – istaknula je profesorica.
Na primjedbu kako Benedikt XVI. govori o „proširenju razuma“, kazala je da u znanstvenome radu proširiti razum prije svega znači prihvatiti sve čimbenike stvarnosti, a to znači da se ne može gledati na korisnost samo jednoga znanstvenoga otkrića, nego se mora uzimati u obzir cjelovitost znanstvenoga rada i njegovu srsishodnost. Ako je dobro čovjeka svrha znanstvenoga istraživanja, onda čovjeka ne možemo zlorabiti, niti ga iskorištavati i uništavati radi dobra drugoga čovjeka. Proširiti razum znači promatrati čimbenike stvarnosti te nastojati shvatiti sve primjene znanstvenoga dostignuća. Ako se prihvate samo neke primjene, a zatvore se oči pred drugima, onda sa znanstvenoga gledišta rad nije ispravan, niti je ispravan odraz intelektualnoga poštenja – zaključila je profesorica Morresi.







All the contents on this site are copyrighted ©.