Potpisan ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine

Vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić jutros je s nekoliko svećenika i vicerektorom Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima mr. don Željkom Majićem u crkvi Ara Coeli u Rimu u kojoj su pokopani posmrtni ostaci posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosače slavio misu za Bosnu i Hercegovinu. Na misi je sudjelovalo i petnaestak redovnica i nekolicina vjernika Hrvata u Rimu. Kardinal Puljić pozvao je sve na molitvu za domovinu. Uistinu je znakovito da će upravo danas, na dan smrti bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosača koja je željela da Sveti Otac vodi brigu o bosanskom kraljevstvu, biti ratificiran Temeljni ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine – kazao je kardinal Puljić. Vrhbosanski se nadbiskup nakon mise zajedno sa svim svećenicima, redovnicima i ostalim vjernicima kod nadgrobne ploče pomolio za kraljicu Katarinu. U svim crkvama Vrhbosanske nadbiskupije, prema odredbi kardinala Puljića, slavi se 25. listopada Misa za domovinu.
O kraljici Katarini Kotromanić-Kosača dr. don Tomo Vukšić, profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu, između ostalog piše: "Kraljica Katarina je sa svojim pokojnim mužem Stjepanom Tomašom imala dvoje djece: sina Sigismunda koji je, u trenutku pada Bosne pod Turke, mogao imati između 12 i 14 godina i kćer Katarinu, djevojčicu od 10 godina. Turci su zarobili i odveli u ropstvo i njezina sina Sigismunda i kćer Katarinu. U listopadu 1463. kraljica Katarina sigurno je još bila u Dubrovniku ali, nezadovoljna svojim položajem otplovila je do Ancone te se uputila u Rim gdje je ostala do kraja života. U svojoj oporuci, napisanoj 20. listopada 1478., to jest pet dana prije smrti, Katarina imenuje papu Siksta IV. i njegove zakonite nasljednike baštinicima bosanskog kraljevstva. Moli ih da bosansko kraljevstvo u potpunosti predaju njezinu sinu Sigismundu, ako se vrati na kršćanstvo. Ako pak Sigismund ne bi ponovno postao kršćanin, kraljica moli pape da bosansko kraljevstvo predaju njezinoj kćeri Katarini, bude li se ona vratila u kršćanstvo. Ako bi pak oboje ustrajalo u muslimanskoj vjeri na koju su u ropstvu bili prevedeni, kraljica Katarina odlučuje da Sveta Stolica postaje vlasnica bosanskog kraljevstva te da, u tom svojstvu, o tom kraljevstvu može odlučivati prema svojoj uviđavnosti. Katarina je pokopana ispred oltara u franjevačkoj crkvi Ara Coeli u Rimu. Tu je njezin grob s nadgrobnom pločom ostao sve do 1590. godine kad je oltarište preuređivano. Na nadgrobnoj ploči bio je Katarinin lik a ispod lika izvorni natpis na bosančici. Taj natpis glasi: Katarini Kraljici bosanskoj, Stjepana hercega 'Svetoga Sabe', poroda Jelene i kuće cara Stjepana kćeri, Tomaša Kralja bosanskoga ženi. Koliko živi godina 54. I preminu u Rimu ljeta Gospodnjega, 1478. dana 25. listopada. Spomenik na nju pismom postavljen.
Papa Benedikt XVI. primio je danas 25. listopada u audijenciju predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića koji se odmah nakon toga susreo s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Tarcisiom Bertoneom i tajnikom Državnog tajništva za odnose s državama nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem u povodu razmjene ratifikacijskih instrumenata Temeljnog ugovora i Dodatnog protokola između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, navodi se u službenom priopćenju Svete Stolice uz napomenu da je nazočan bio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. U tijeku srdačnog razgovora bilo je riječi o aktualizaciji samog Ugovora i osobito o zauzetosti Crkve na polju obrazovanja, socijalnih i karitativnih aktivnosti kao i o pastoralnoj skrbi vjernika katolika. Potvrđen je prinos katoličke zajednice u promicanju miroljubivog suživota između različitih etničkih i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Predsjedatelj Komšić je pozvao Papu da pohodi Bosnu i Hercegovinu, kaže se u službenom priopćenju Svete Stolice.
U povodu današnje svečane razmjene ratifikacijskih instrumenata Temeljnog ugovora i Dodatnog protokola između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine izjavu za Katoličku tiskovnu agenciju u Sarajevu dao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je i osobno sudjelovao na svečanosti upriličenoj u Apostolskoj palači u Vatikanu. Čitavu sam svečanost doživio vrlo lijepo. Raduje me da su govori kardinala Bertonea i predsjedatelja Komšića bili vrlo pozitivno intonirani u smislu europskih integracija te da je istaknuto kako Bosna i Hercegovina u procesu izgradnje mira ide prema europskim načelima. Ovaj Ugovor je svakako doprinos tome. Posebno me raduje da su razmijenjeni ratifikacijski instrumenti upravo na obljetnicu smrti bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosača što ima posebnu simboliku – izjavio je kardinal Puljić.
Zamolili smo oca Stjepana Krasića, profesora Crkvene povijesti na Papinskome sveučilištu svetoga Tome Akvinskoga u Rimu, da nam nešto kaže o značenju ugovora za Bosnu i Hercegovinu, za katolike i za Svetu Stolicu.
Poslušajmo što je o ugovoru rekao Sven Alkalaj, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.