Šest godina nakon posljednjega pohoda 'ad Limina', biskupi iz Gabona od jučer su u Vatikanu kako bi se susreli s papom Benediktom XVI.

Šest godina nakon posljednjega pohoda 'ad Limina', biskupi iz Gabona od jučer su u Vatikanu kako bi se susreli s papom Benediktom XVI. te ga izvijestili o napretku i o problemima s kojima se susreće Crkva u toj afričkoj zemlji. Riječ je o Crkvi koja je ukorijenjena u zdravoj državi, i koja se slobodno izražava, a zabrinuta je posebice širenjem vjerskih sektâ; stoga se na poseban način zauzima u širenju Evanđelja, poglavito među mladima. Osim toga, aktualnosti iz te afričke države, jučer su zauzele prva mjesta na prvim stranicama međunarodne kronike, i to zbog odluke njezina Predsjednika da ukine smrtnu kaznu. Ta je vijest odjeknula iz Napulja, s međureligijskoga susreta koji je organizirala Zajednica svetoga Egidija, dan nakon pohoda Svetoga Oca tom gradu. Po povratku iz Napulja, Sveti je Otac u Vatikanu zatekao gabonske biskupe, zajedno s njihovim pastoralnim i društvenim pitanjima koja imaju u zemlji koja je pozitivno „neobična“, u odnosu na standarde brojnih afričkih zemalja. Gabon je, naime, država s dobrim gospodarstvom – zahvaljujući i prirodnome izobilju izvora, posebice dijamanata – ali je i demokratski stabilnija već 20-ak godina, nakon uvođenja novoga Ustava i višestranačkoga sustava. Dokaz toga stalnoga poboljšanja životnih uvjeta je i sve veće naseljavanje duž obale oko glavnoga grada, koji je nekada bio simbol slobode nekadašnjih robova, koji su ga osnovali, a danas je on važan lučki grad koji daje mogućnosti za posao i blagostanje.
Povijest Crkve u Gabonu je pak duga oko 160 godina. U njezinim počecima je, kao i kod brojnih drugih zemalja, propovijedanje misionarâ, u ovom slučaju misionarâ Kongregacije Duha Svetoga. Prvo svećeničko ređenje obavljeno je 1899., a polovicom '50-ih godina ustanovljena je crkvena hijerarhija. Vremenski bliži, kao i u sjećanju stanovnika Gabona, jest pohod Ivana Pavla II., 1982. godine. Danas, od milijun i pol stanovnika, više od polovice su katolici, raspodijeljeni u jednoj nadbiskupiji, četiri biskupije i jednoj apostolskoj prefekturi. Ostatak stanovništva pripada protestantskim zajednicama ili ispovijeda tradicionalna vjerovanja. Međutim, vrlo istaknuti podatak je širenje vjerskih sektâ, posebice pentekostalnih. Ta je činjenica veliki izazov za Crkvu u Gabonu, kako je u razgovoru za našu radio postaju istaknuo i msgr. Basile Mvé Engone, nadbiskup Librevillea, te dodao kako se upravo zbog toga nastoji istaknuti odgoj i evangelizacija koja vodi računa o potrebama ljudi i koja preuzima na sebe probleme. Zbog toga je potrebno živjeti u čvrstome zajedništvu s onima koji vjeruju u Boga, i potrebna je također podjela dobara, odnosno onoga što mi jesmo i što imamo, kako bi Crkva uistinu postala Crkva-obitelj djece Božje. U kojoj obitelji jedan član može živjeti u potpunome siromaštvu, a da drugi ima sve? – upitao je nadbiskup te istaknuo kako je upravo zbog toga unutar Crkve potrebna zajednička podjela.Osvrnuvši se potom na glavne izazove u svojoj biskupiji, nadbiskup je istaknuo odgoj, i to odgoj kršćana, svećenika, sjemeništaraca, kako bi se evanđeoska poruka inkulturirala i zauzela u društvu mjesto koje joj pripada. Na taj će način osobe koje prime navještaj promijeniti način života i obiteljske običaje. To je izazov Crkve, danas još više, kada vidimo mnoštvo sektâ koje dolaze izvana, posebno s američkoga kontinenta, i šire se u našim društvima subsaharske Afrike – naglasio je nadbiskup, a potom izrazio zadovoljstvo zbog povećanja broja zvanja. Iako se – kako je rekao – te brojke nekome mogu činiti skromne, za potrebe naše Crkve, možemo uistinu zahvaliti Bogu za ono što nam daruje, i nastaviti putom kojim smo krenuli na području zvanja. Što se pak tiče laika, oni u crkvenome kontekstu zauzimaju sve veće mjesto. Ističemo udruge kako bi laici znali da je njihova nazočnost bitna, jer u društvu Crkva hoda njihovim nogama. Oni trebaju biti lice Crkve u društvu i trebaju pokušati učiniti da i drugi otkriju lice Crkve. Želimo stoga da Crkva bude nazočna u društvu kroz svoje vjernike, svoje laike, te se trudimo da laici što više preuzmu odgovornost u Crkvi. Zadaća nas biskupa je pomoći im da postanu svjesni toga – napomenuo je nadbiskup Engone