Novi kardinali predstavljaju univerzalnost Crkve

Novi kardinali su slika univerzalnosti Crkve s njezinim službama – tim je riječima Benedikt XVI. na općoj audijenciji navijestio konzistorij na kojemu će 24. studenoga biti imenovana 23 nova kardinala, od kojih 15 izbornika. Novi su kardinali stvarni odraz opće Crkve. Crkva u Africi, poglavito u Senegalu, veseli se kardinalskoj časti dakarskoga nadbiskupa Theodora Adriena Sarra, koji se u razgovoru za naš radio osvrnuo na važnost njegova imenovanja za Crkvu u Senegalu.
Prije svega zahvalio sam Bogu, jer se stalno pitam: „Tko sam ja?“ da se određeni odabiri, jedan za drugim, usredotočuju na moju osobu: svećeništvo, biskupstvo i potom kardinalska čast. S uzbuđenjem sam prihvatio vijest i Bogu sam zahvalio za sve što proživljavam i na što me poziva. Za mene je to poziv na velikodušnije zauzimanje u služenju Gospodinu i njegovoj Crkvi, kao i služenju ljudima pomoću evangelizacije – istaknuo je budući kardinal i dodao kako ne zna kako će imenovanje utjecati na njega; ali sam siguran da ću više povjeravati Gospodinu u služenju Evanđelju, Crkvi i ljudima. To iziskuje povećano darivanje samoga sebe i veću raspoloživost kako bi mogao odgovoriti na sve poticaje koji će, naravno, biti brojniji u poslanju koje mi je povjereno – kazao je nadbiskup Sarr.
Na upit što će za Crkvu u Senegalu značiti njegovo imenovanje, odgovorio je kako će veća odgovornost unutar Crkve pogodovati da njegovi sugrađani bolje slušaju njegov glas, a preko njega i glas Crkve u Senegalu, čitavoj Africi i svijetu – zaključio je nadbiskup Sarr.
O dužnostima kardinala za naš radio govorio je nadbiskup Francesco Monterisi, tajnik Zbora za biskupe i tajnik Kardinalskoga zbora. Kardinali imaju dva glavna zadatka – rekao je nadbiskup. S njima se, pojedinačno i na konzistoriju, Papa savjetuje. Sveti Otac od njih može tražiti očitovanje njihova mišljenja o pitanjima za dobro Crkve. Neki su pak bliski suradnici Pape, a od novih kardinala sedmorica predstavljaju Rimsku kuriju; kao čelnici rimskih ureda oni gotovo svakodnevno surađuju sa Svetim Ocem. Drugi pak zadatak kardinala je birati papu: 120 kardinala koji nisu navršili 80 godina bira Vrhovnoga svećenika – istaknuo je nadbiskup.
Na upit o povijesti Kardinalskoga zbora, kazao je kako su kardinali izraz prastare tradicije Rimske crkve koja je svećenicima, recimo župnicima, i đakonima Crkve u Rimu te biskupima prigradskih biskupija povjeravala izbor pape. Nakon tisućite godine, župnici i rimski đakoni s prigradskim biskupima dobivaju titulu kardinala. Oko 1050. godine ustanovljen je Kardinalski zbor, a dva stoljeća poslije u Kardinalski zbor se uvrštavaju biskupi drugih biskupija, najprije talijanskih, potom europskih, a sada su nadbiskupi i kardinali iz čitavoga svijeta – istaknuo je nadbiskup Monterisi.
Na upit što znači kardinalska boja, kazao je kako je kardinalska obveza surađivati s papom i očitovati, svjedočiti zauzimanje Crkve s Papom za vjeru i ljubav u svijetu. Kardinali se na neki način obvezuju da će vlastitu krv dati za dobro opće Crkve i čitavoga čovječanstva, a purpurna boja simbolizira tu kardinalsku obvezu – zaključio je nadbiskup i dodao kako preko kardinala do Pape brže stižu potrebe čovječanstva, ljudi koji u raznim krajevima svijeta imaju problema i teškoća, poglavito obzirom na širenje vjere i ljubavi.