U poruci za 45. socijalni tjedan talijanskih katolika, koji je započeo jučer u Pistoji,
papa Benedikt XVI. je uputio snažan poziv katoličkim laicima da se velikodušno i hrabro
zauzmu u izgradnji pravednoga i solidarnoga društva. Sveti je Otac posebice istaknuo
najhitnije probleme našega doba: obranu života i obitelji, te zaštitu rada i pozornost
na problem neizvjesnosti. Papa je u poruci istaknuo opasnosti od neodređenoga, i ponekad
pogrešnoga korištenja izraza opće dobro, koje se ne sastoji – kako je napomenuo –
samo od jednostavnoga zbira posebnih dobara, već je ono svačije i od svakoga pojedinca,
i ostaje zajedničko, jer je nerazdvojivo i jer ga se samo zajednički može dostići.
Kao i u prošlosti, tako još više danas, u vrijeme globalizacije, opće dobro valja
gledati i promicati ga i u kontekstu međunarodnih odnosa, te u svijesti da je dobro
svake osobe naravno međusobno povezano s dobrom cijeloga čovječanstva – istaknuo je
Sveti Otac. Riječ je o tome da sustav međuovisnosti valja preuzeti kao moralnu kategoriju,
a solidarnost kao moralno i društveno ponašanje. Solidarnost nije osjećaj neodređene
samilosti ili površnoga ganuća zbog nevoljâ brojnih, bližih i daljih, osoba. Naprotiv,
solidarnost je odvažna i ustrajna odluka u zalaganju za opće dobro, odnosno za dobro
sviju i svakoga, jer svi smo uistinu odgovorni za sve – stoji u Papinoj poruci. Sveti
je Otac potom istaknuo etičke i socijalne probleme koji su u stanju oslabiti stabilnost
te ozbiljno ugroziti budućnost društva našega doba. Posebno je aktualno – istaknuo
je Papa – antropološko pitanje koje obuhvaća poštovanje ljudskoga života i pozornost
koju valja posvetiti potrebama obitelji utemeljene na braku između muškarca i žene.
Pritom je Sveti Otac još jednom istaknuo kako nije riječ o samo 'katoličkim' vrednotama
i načelima, nego o općim ljudskim vrednotama koje valja čuvati i braniti, kao što
su pravednost, mir i očuvanje stvorenoga. Tu su zatim i problemi vezani uz rad u odnosu
na obitelj i mlade. Kada zbog nestalnosti posla mladi ne mogu osnovati vlastitu obitelj,
– napisao je Papa – ozbiljno je ugrožen istinski i cjeloviti razvoj društva. Stoga
na te izazove treba reagirati, ali ne odustajući i okrećući se samima sebi, nego naprotiv,
novim dinamizmom – potaknuo je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na pitanje odnosâ između
religije i politike. Bitna novost koju je Isus donio jest to da je otvorio put
prema humanijem i slobodnijem svijetu, i to u punome poštovanju razlikovanja i samostalnosti
koja postoji između onoga što je Cezarovo i onoga što je Božje. Crkva, naime, s jedne
strane prihvaća da nije politički čimbenik, ali s druge strane ne može izbjeći zanimanje
za dobro cijeloga građanskoga društva u kojemu živi i djeluje, i kojemu daje svoj
poseban prinos, oblikujući u političkim i poduzetničkim skupinama pravi duh istine
i čestitosti, usmjeren na traženje općega dobra, a ne osobne koristi. Djelovanje Crkve
je stoga usmjereno na pobuđivanje moralnih snaga, bez kojih se ne mogu izgraditi ispravne
strukture, niti one mogu biti dugo djelotvorne. Na posljetku, Sveti je Otac istaknuo
kako je rad za pravedan poredak u društvu, neposredno zadaća upravo vjernika laika,
kojoj se oni trebaju posvetiti velikodušno i hrabro, prosvijetljeni vjerom i naukom
Crkve, te potaknuti Kristovom ljubavlju.