Papina poruka za Svjetski dan hrane

Osloboditi od gladi milijune ljudi, jedan je od najhitnijih problema našega doba – upozorio je papa Benedikt XVI. u poruci Jacquesu Dioufu, glavnome ravnatelju Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, u prigodi današnjega Svjetskog dana hrane. Sveti je Otac istaknuo kako je neprihvatljivo stanje brojnih ljudi čiji je život u opasnosti zbog nedostatka svagdašnjega kruha. Prema procjenama Organizacije ujedinjenih naroda, zbog gladi danas još uvijek trpi više od 850 milijuna ljudi.
Svatko se od nas treba osjetiti obvezan surađivati kako bi pravo na hranu postalo moguće – naglasio je Sveti Otac, koji, u svrhu suzbijanja gladi u svijetu, traži individualne i međunarodne napore. Osim toga, Papa je podsjetio da se približava 60. obljetnica Opće deklaracije o ljudskim pravima. To je prigoda kako bi se istaknula važnost prava na hranu, od kojega potječu sva ostala prava, počevši od temeljnoga prava na život – napisao je Sveti Otac. Papa je s tugom ustvrdio kako se, unatoč do sada uloženome naporu, ne čini da se broj gladnih u svijetu smanjio, te istaknuo etičku dimenziju u pružanju hrane gladnima. To je prioritet koji poziva na osjećaj solidarnosti koji je svojstven ljudskome biću, i koji potiče na uzajamnu raspodjelu ne samo materijalnih dobara, nego i ljubavi koja je potrebna svima. Ako dajemo samo materijalne stvari, dajemo premalo – upozorio je Papa.
Kršenje prava na hranu nije prouzrokovano samo prirodnim razlozima, nego ponajviše stanjima koja su izazvana ljudskim ponašanjem koje dovodi do općega uništavanja društvene, gospodarske i ljudske naravi. K tome, sve je više ljudi koji su zbog bijede i sukoba primorani napustiti vlastiti dom i svoje bližnje kako bi pokušali preživjeti. Zbog toga je potrebno da među članovima zajednice narodâ sazrije solidarna svijest koja hranu smatra općim pravom svih ljudskih bića, bez razlike i diskriminacije – upozorio je Sveti Otac. Cilj iskorjenjivanja gladi, te omogućivanja zdrave i dostatne prehrane za sve ljude, zahtijeva, između ostaloga, primjenu metodâ koje poštuju baštinu stvorenoga. Sveti je Otac posebice zatražio da se vodi računa o ritmu prirode, koji poznaju ljudi u seoskim područjima. Isto je tako važno zaštititi tradicionalne običaje domorodačkih zajednica, te ostaviti po strani egoističko i isključivo ekonomsko razmišljanje. Papa se potom posebno osvrnuo na djecu, koja su prve žrtve te tragedije, i koja su primorana na prisilni rad ili ih, za malo hrane, novače oružane skupine. U tom kontekstu, Sveti je Otac izrazio nadu da će inicijative poduzete na multilateralnoj razini omogućiti cjelokupnim zajednicama da na budućnost gledaju s više pouzdanja. Papa je poruku završio ohrabrujući Organizaciju Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, da nastavi radom te zajamči pravo na hranu svakom ljudskom biću. Ti će napori imati djelotvorni doprinos Katoličke Crkve putem njezinih ustanova – napomenuo je Papa.
Glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, sa svoje je pak strane u poruci za današnji Svjetski dan hrane istaknuo kako je potrebno priznati ulogu koju mogu imati ljudska prava u iskorjenjivanju gladi i siromaštva, te zajednički raditi kako bi se istaknulo neotuđivo pravo na hranu za sve ljude. Osvrnuvši se na današnji Svjetski dan hrane u razgovoru za našu radio postaju, Andrea Von Brandt, voditelj Jedinice za pravo na hranu Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, napomenuo je da se želi naglasiti činjenica da u svijetu ima dovoljno hrane kako bi se prehranilo 12 milijarda ljudi. Ono što nedostaje jest individualni pristup, pristup na razini raznih socijalnih skupina, onih isključenih, marginaliziranih, a to su ponajviše žene, djeca, stariji ljudi, jezične i etničke manjine, oni koji nemaju glasa i nemaju mogućnosti dostojno se prehraniti. Većina ljudi želi raditi: mali se zemljoradnici žele sami prehraniti. Tu nije riječ o tehničkome problemu, iako ima i tehničkih i klimatskih problema, koji su možda uvijek sve veći, ali tu je poglavito problem raspodjele, pristupa, politike, marginalizacije i isključenja – upozorio je Von Brandt te naglasio kako ne treba zaboraviti da je glad prvi uzrok smrti u svijetu. Prema našim statistikama, od kronične neishranjenosti još uvijek trpi 856 milijuna ljudi, što znači, više-manje, Europa i Sjeverna Amerika zajedno – kazao je na koncu Von Brandt.