Elementarne nepogode godišnje pogađaju više od 200 milijuna ljudi

Nikada nije bilo toliko hitno potrebno umanjiti opasnost od elementarnih nepogoda – to je sažetak poruke glavnoga tajnika UN-a Bana Ki–moona, koju je uputio 10. listopada za Međunarodni dan za umanjivanje katastrofa. Planet je sve ranjiviji pred prirodnim opasnostima, koje najviše ovise o neodgovornom ljudskom ponašanju prema okolišu. Kako bi se suočili s izvanrednim stanjem, valja pojačati preventivne mjere i sposobnost brzoga dopremanja humanitarne pomoći – ističu u UN. Elementarne nepogode godišnje pogađaju više od 200 milijuna ljudi. Poplave, cikloni, vulkani i potresi posljednjih su se desetljeća gotovo utrostručili. Ipak je moguće umanjiti ih i ograničiti štete – smatraju stručnjaci UN-a.
Osvrnuvši se na povećanje elementarnih nepogoda u razgovoru za naš radio Valerio Calzolaio, savjetnik UN-a za sušu i opustinjavanje, kazao je kako su klimatske promjene posljednjih desetljeća, prouzročene ispusnim plinovima i ljudskim ponašanjem, pogodovale nekim pojavama. Ima više ciklona, suše i nesretnih događaja. Za to je kriv čovjek i države, poglavito industrijalizirane zemlje koje najviše zagađuju a najmanje trpe od toga. Klimatske promjene prouzrokuju katastrofe ponajprije u siromašnim afričkim zemljama i u zemljama oko ekvatora, koje su malo ili ništa zagađivale, a za to snose najveće posljedice – istaknuo je Calzolaio.
Međunarodna politika za umanjivanje klimatskih šteta sadržana je u brojnim konvencijama, među njima i u Protokolu iz Kyota. Gotovo su sve države ratificirale konvencije i Protokol, ali nema vidljivih rezultata. Problem je što se nakon ratifikacije ne usvajaju nacionalni zakoni niti se određuju rokovi za postizanje rezultata. Nije dovoljno reći treba umanjiti stakleničke plinove, mora se odrediti koliko ih valja umanjiti, zakonom odrediti ponašanje i kazne ako se ne poštuje propisano ponašanje – zaključio je Calzolaio.