Jučer je u Oslu dodijeljena Nobelova nagrada za mir 2007.
Jučer je u Oslu dodijeljena Nobelova nagrada za mir 2007. Dobitnici su Međuvladin
odbor Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i bivši dopredsjednik Sjedinjenih
Američkih Država Al Gore. Ovogodišnja nagrada je priznanje za napore u širenju spoznaje
o klimatskim promjenama prouzročenim ljudskim djelovanjem kao i za poduzimanje potrebnih
mjera za njihovo suzbijanje – stoji u obrazloženju Nobelove nagrade za mir. Prvi put
se skrb za okoliš priznaje kao jedna od temeljnih obveza kako bi se u svijetu moglo
na probitačan način raditi na očuvanju mira. Al Gore, rođen 1948. godine u Washingtonu,
nakon političkoga iskustva, postao je najvatreniji pobornik u borbi protiv zagrijavanja
planeta. Njegova knjiga „Neugodna istina“, prema kojoj je snimljen dokumentarac ovjenčan
Oscarima, postala je svjetski bestseler. Problem klime nije političko nego moralno
pitanje – kazao je Al Gore primajući nagradu. Nadam se da će film pridonijeti promicanju
dijaloga i sve nas potaknuti da iskusimo ono što je malo naraštaja imalo povlasticu
iskusiti. To je poslanje jednoga naraštaja, moralna obveza, jedinstvena prilika, izazvana
okolnostima. Mora se na stranu staviti sitnice i sukobljavanje, sve što koči. Ova
je klimatska kriza izazov za svakoga građanina našega planeta. Moramo se ujediniti,
jer je poželjna globalna suradnja vladâ, raznih uprava i građanskoga društva, kako
bismo nadvisili svoje granice i pristupili rješavanju krize. Ako vas ovaj film nadahne–
nadam se da će se to dogoditi – svatko može pridonijeti postizanju razlike i tako
aktivno sudjelovati u rješavanju problema – kazao je Al Gore. Zauzimanje za okoliš
oduvijek je u Ujedinjenim narodima nailazilo na plodno tlo, a danas je najbrojnija
međunarodna skupina stručnjaka za klimu Međuvladin odbor o klimatskim promjenama koji
su na zahtjev skupine G7 1988. godine ustanovili Svjetska meteorološka organizacija
i Program Ujedinjenih naroda za okoliš, a zadaća mu je ocjenjivati i sažimati znanstveno
istraživanje o klimi u čitavome svijetu. Na upit zašto su klimatske promjene prijetnja
svjetskome miru, Giampiero Maracchi iz Talijanskoga istraživačkoga vijeća, kazao je
kako klimatske promjene predstavljaju opći nered, biološkoga, gospodarskoga i prirodnoga
karaktera, a ratovi su obično odgovor na taj nered. Očito je dakle da uravnotežen
planet teže pribjegava ratu kako bi pronašao rješenja, slijedom toga čini mi se razumno
povezivanje mira s klimatskim promjenama – istaknuo je Maracchi. Na upit može li se
na svjetskoj razini postići jedinstven odgovor na globalni problem klimatskih promjena,
kazao je kako postoje razni mogući odgovori. Jedan je odgovor Protokol iz Kyota, koji
određuje da države moraju za 55% smanjiti stakleničke plinove. Vjerojatno je rješenje
ovih problema u izmjeni gospodarskoga modela primjenjivanoga posljednjih stoljeća.
Osim toga valja imati na umu da znanost nikada nije sto posto potpuna: klimatskih
promjena bilo je u geološko doba, ali i u novije vrijeme, primjerice između osamstote
i tisuću dvjestote godine kada je bilo veliko zagrijavanje, ili neznatno hlađenje
između 1560. i 1700. godine – zaključio je Maracchi.