Papa primio vjerodajnice novoga talijanskog veleposlanika

Crkva ne traži povlastice, nego samo mogućnost slobodnoga izvršavanja svojega poslanja za dobro svih Talijana – istaknuo je papa Benedikt XVI. primivši danas vjerodajnice Antonia Zanardija Landija, novoga talijanskog veleposlanika pri Svetoj Stolici. Sveti je Otac tom prigodom istaknuo plodnu suradnju između Svete Stolice i talijanske države u promicanju dobra cijele nacionalne zajednice, te potaknuo Italiju da se na međunarodnome području nastavi zalagati za mir i obranu ljudskih prava.
Nakon što je potaknuo Italiju da dade svoj prinos međunarodnoj zajednici, i to promičući ljudske i kršćanske vrednote koje čine nezaobilaznu baštinu ideala i koje su oblikovale njezinu kulturu i njezinu civilizacijsku i religijsku povijest, Sveti je Otac govorio o ulozi Crkve u talijanskome društvu. Katolička Crkva neće prestati davati građanskome društvu, kao što je to činila u prošlosti, svoj specifični doprinos, te promicati i isticati ono što je u njemu istinsko, dobro i lijepo, prosvjetljavajući sva područja ljudskoga djelovanja, sredstvima koja su u skladu s Evanđeljem i dobrim sviju, a prema obilježjima vremena i situacija – istaknuo je Papa. Podsjetivši potom na pastoralnu konstituciju 'Gaudium et Spes', Sveti je Otac istaknuo da su politička zajednica i Crkva neovisne i samostalne, ali obje su, iako na drugačiji način, u službi osobnoga i društvenoga poziva istih ljudskih bića. U ugovoru iz 1984. godine, kojim je promijenjen Lateranski konkordat, istaknute su, kako neovisnost i suverenitet države, tako i uzajamna suradnja u promicanju čovjeka i dobra cijele nacionalne zajednice – kazao je Sveti Otac. Težeći tom cilju – dodao je Papa – Crkva si za cilj ne postavlja moć, ne očekuje povlastice i ne teži za povlaštenim gospodarskim i društvenim položajima. Njezin je jedini cilj služiti čovjeku, nadahnjujući se riječima i primjerom Isusa Krista. Katolička Crkva stoga traži da ju se vrjednuje po njezinoj specifičnoj naravi, te da može slobodno vršiti svoje posebno poslanje za dobro ne samo vlastite braće, nego svih Talijana.
Izrazivši potom nadu u suradnju među svim sastavnicama talijanske nacije, ne samo kako bi se očuvalo prepoznatljivo kulturno i duhovno nasljeđe, nego još više kako bi se tražili novi putovi za suočavanje, na odgovarajući način, s velikim izazovima postmodernoga vremena. Među njima, - kazao je Papa – ograničavam se spomenuti obranu ljudskoga života u svakom njegovom razdoblju, zaštitu svih prava osobe i obitelji, izgradnju solidarnoga svijeta, poštovanje stvorenoga, te međukulturni i međureligijski dijalog. Govoreći nadalje o ulozi Italije u svijetu, Sveti je Otac napomenuo kako treba još puno raditi kako bi se postigla potpora cjelovitoga humanizma. Upravo će stoga 60. obljetnica Deklaracije o ljudskim pravima, koja se obilježava sljedeće godine, biti korisna prigoda za Italiju kako bi dala vlastiti prinos uspostavljanju, na međunarodnome planu, pravednoga poretka kojemu će u središtu uvijek biti poštovanje čovjeka, njegova dostojanstva i njegovih neotuđivih prava – napomenuo je Papa, te spomenuvši današnji blagdan svetoga Franje Asiškoga, patrona Italije, Sveti je Otac istaknuo posebnu vezu koja spaja Italiju s Petrovim nasljednikom, koji – kako je kazao – svoje sjedište ima upravo u ovoj zemlji, i to ne bez otajstvenoga i providnosnoga Božjega nauma.
Novi talijanski veleposlanik pri Svetoj Stolici rođen je 1950. godine u Udinama. Diplomirao je pravo, a diplomatsku karijeru je započeo 1978. godine, u okviru koje je bio na raznim dužnostima.